Dr. Fistonić: „Aktivirana maca izvrsna je nehormonalna alternativa reprodukcijskom zdravlju žena u peri i postmenopauzi“
Sredinom rujna smo sudjelovali na 13. Hrvatskom kongresu o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi u Opatiji, na kojem je poznati zagrebački specijalist ginekologije i opstetricije doc. prim. dr. sc. Ivan Fistonić okupljenim stručnjacima govorio o Bioandinonoj aktiviranoj maci kao izvrsnoj nehormonalnoj alternativi reprodukcijskom zdravlju žena u peri i postmenopauzi.
U svom stručnom izlaganju u kojem je, između ostaloga, iznio brojne činjenice o ženskom zdravlju i hormonskim terapijama, njihovim učincima te svojstvima njihova djelovanja istaknuo kako ih mnoge žene izbjegavaju iz raznih razloga, a ponajviše bojazni od pojave raka i to najviše raka dojke. No, izbor nekonvencionalnih načina liječenja je širok. Ipak, umijeće je izabrati pravu alternativu hormonskom liječenju.
„Nažalost, vrlo mali broj žena u peri – i postmenopauzi koristi hormonsko liječenje. Većina ih, najčešće zbog nesnosnih valova vrućine i ostale menopauzalne problematike, u lljekarnama samostalno bira nekonvencionalnu terapiju. Ljekarnici im uglavnom sugeriraju nešto iz lepeze dostupnih preparata hormonalnog utjecaja. Jedna od boljih alternativa je maca jer derivati u toj gomoljastoj biljci imaju hormonski potencijal i vežu se za estrogenske receptore. Ova adaptogena biljka raste u Andama na nadmorskoj visini 2000-4000 metara i odavno je prepoznata zbog svojih energetskih i ostalih bioloških potencijala “, rekao je dr. Fistonić
Peruanci macu koriste više tisuća godina, oni je čak nazivaju „hranom za mozak“, a maca na njih utječe tako da im pojačava mentalni fokus, razinu energije, raste im otpornost organizma na stres, pojačava opću vitalnost, ima afrodizijačko djelovanje, uravnotežuje hormone tijekom menstrualnog ciklusa, blagotvorno djeluje na cijeli endokrini sustav.
„Za to su zaslužni metaboliti ove biljke. Dvije su ih vrste“, objasnio je okupljenim stručnjacima doc. prim. dr. sc. Fistonić te nastavio: “Primarni metaboliti su oni koji ljudima daju energiju. Međutim, sa zdravstvenog i stručnog stajališta važno je ono što ljudima pruža biološke i terapijske učinke, a njih će korisnik dobiti isključivo ako konzumira termički obrađenu macu. Tada se aktiviraju sekundarni metaboliti – nezasićene masne kiseline – macaridin, macaen, macamid koji su jedinstveni za biljku macu i odgovorni za većinu njezinih adaptogenih aktivnosti. Aktivacijom, odnosno termičkom obradom u maci se aktivira i glukozinolat koji je poznati antioksidans te beta sitosterol (fitosterol – fitoestrogen – fitoantiandrogen) koji cilja estrogenske receptore i taj dio derivata mace je odgovoran za redukciju simptomatologije u određenoj mjeri.“
Upravo su navedeni metabolitimace , u situacijama kada nuspojave hormonalnog disbalansa nisu ozbiljnije, zaslužni za olakšavanje simptoma u perimenopauzi i postmenopauzi.
„Jedna od kliničkih studija pokazuje da su žene koje su koristile macu u perimenopauzalnom i ranopostmenopauzalnom vremenu, prema Kuppermanovom menopauzalnom indeksu, značajno umanjile simptomatologiju i povećala im se kvaliteta života prema Greenovoj menopauzalnoj klimakteričkoj skali, tako da su u perimenopauzi kontrolirale visinu FSH i tako povećale produkciju estrogena u stanicama. Osim toga maca pozitivno djeluje na psihološku ravnotežu, strah i depresiju u perimenopauzi. „U kliničkoj studiji je dokazan i povoljan utjecaj na održavanje regularnog krvnog tlaka“, rerkao je dr. Fistonić i zaključio: „Još bih istaknuo da sirova maca ima minimalnu količinu macena koji su najpotentniji u obrađenoj maci, ima više glukozinolata koji može biti toksičan. Sve to tijekom obrade nestaje. Stoga još jednom napominjem da svakako, ako maca bude odabir, osoba bira aktiviranu, odnosno termički obrađenu macu.“
