Endometrioza je sve češći ginekološki poremećaj ovisan o estrogenu. Pogađa žene reproduktivne dobi s prevalencijom od 6-10 % te ju je vrlo teško dijagnosticirati i liječiti. Uglavnom se javlja u nekoliko zdjeličnih organa, a najčešće na jajnicima i jajovodima. Neki od simptoma ove bolesti su bol u zdjelici i neplodnost, ali moguća je i pojava asimptomatskih slučajeva
Endometrioza je kronična upalna bolest koja se definira kao prisutnost tkiva endometrija izvan šupljine maternice. Iako se najčešće javlja na jajnicima i jajovodima, moguće je da takvo tkivo prirasta i uz površinu debelog crijeva, mokraćnog mjehura te mokraćovoda. U vrlo rijetkim slučajevima pojavljuje se izvan zdjelice, a tada zahvaća gornji dio trbuha, trbušni zid i dijafragmu.
Ono što karakterizira endometriozu je cikličko krvarenje s retrogradnim protokom tkiva endometrija koje uzrokuje upalu. Simptomi uglavnom uključuju bol u zdjelici i/ili neplodnost, ali moguća je i pojava asimptomatskih slučajeva. Može imati značajan utjecaj na kvalitetu života žene, a negativne posljedice ostavlja na svakodnevne životne aktivnosti, seksualnu funkciju te osobne odnose.
Ova bolest ima i sistemske učinke na više organa. Iz tog razloga žene s endometriozom imaju veći rizik od alergija, infekcija, autoimunih bolesti, prijevremenog poroda, metaboličkog sindroma, ali i karcinoma jajnika i dojke. Uz pojavu bolesti, nerijetko se javljaju i umor, anksioznost i depresija, a simptomi mogu uvelike utjecati na gubitak radne produktivnosti.
Endometrioza je heterogena bolest podijeljena na 3 fenotipa:
Najlakšim oblikom smatra se SUP kod kojeg se površinske lezije endometrija pojavljuju na tkivu koje oblaže zdjeličnu šupljinu, odnosno peritoneumu. Kod fenotipa OMA, cistične mase koje nastaju iz ektopičnog tkiva endometrija nalaze se i rastu unutar jajnika. Najteži oblik endometrioze je DIE. Njega karakteriziraju lezije koje prodiru u tkivo ispod peritonealne površine dublje od 5 mm. Isto tako, mogu se javljati i lezije koje infiltriraju u dio mišića koji oblaže organe koji okružuju maternicu (npr. mjehur)
Jedna od najprihvaćenijih patofizioloških hipoteza temelji se na retrogradnoj menstruaciji. Smatra se da fragmenti endometrija prolaze kroz jajovode, vjerojatno pomoću gradijenta tlaka kojeg uzrokuju kontrakcije maternice. Kada dospiju u peritonealnu šupljinu, mogu se implantirati, rasti, ali i prodrijeti u druga tkiva zdjelice. Takvi patološki fragmenti mogu biti posljedica ontogenetskog programiranja endometrija, ginekoloških čimbenika i postnatalnih obrazaca hranjenja. Općenito, čimbenici koji povećavaju menstrualni protok su ujedno i čimbenici rizika za endometriozu. Oni uključuju pojavu menstruacije u ranijoj dobi, duge i obilne menstruacije te kratki menstrualni ciklusi.
Međutim, ono što hipoteza retrogradne menstruacije ne objašnjava jest mehanizam „presađivanja“ endometrija na peritoneum. Stoga u uzroke treba uključiti i upalne čimbenike, hormone, disregulirani imunitet, genetske i epigenetske čimbenike, ali i okolišne čimbenike.
Endometrioza je bolest koju je vrlo teško dijagnosticirati. Razlog tomu su prvenstveno već spomenuta heterogenost bolesti te mogućnost asimptomatske bolesti. Međutim, glavno objašnjenje za poteškoće u postavljanju dijagnoze jest simptom boli u zdjelici. Takva se bol može pojaviti i zbog npr. dismenoreje ili dispaureunije, ali može biti povezana i s neginekološkim simptomima. Zbog toga je liječnicima ponekad izazov utvrditi je li ta bol uzrokovana endometriozom ili drugim ginekološkim te neginekološkim stanjima. Neke od metoda koje se najčešće koriste za dijagnosticiranje su uzimanje anamneze, ultrazvučni pregled i magnetska rezonanca zdjelice.
Kao kronična upalna bolest, endometrioza zahtijeva doživotno liječenje, a glavne terapijske opcije su medicinsko liječenje, operacija, potpomognute reproduktivne tehnologije te alternativne metode.
Medicinska terapija uključuje nehormonske tretmane poput lijekova protiv bolova, nesteroidnih upalnih lijekova te hormonsku terapiju (kombinirani oralni kontraceptivi, progestini i analozi hormona koji oslobađaju gonadotropin).
Nesteroidni protuupalni lijekovi često su prva linija liječenja te se koriste za ublažavanje bolova. Ova vrsta lijekova smanjuje proizvodnju prostaglandina u implantatima endometrioze. S druge strane, hormonski lijekovi suzbijaju fluktuacije hormona, a posljedica toga je inhibicija ovulacije i menstruacije te smanjenje upale. Međutim, takvi tretmani nisu indicirani kod žena koje pokušavaju zatrudnjeti. Treba napomenuti i da je ovakva metoda učinkovita za liječenje simptoma i ublažavanje boli, ali nikako ne utječe na uklanjanje endometrijskih lezija.
Operacija je prikladna opcija za učinkovito liječenje bolova u zdjelici i neplodnosti. Postoje dva kirurška načina liječenja. Jedan uključuje uklanjanje endometrijskih lezija bez uklanjanja maternice i/ili jajnika, dok drugi uključuje uklanjanje svih lezija povezanih s istodobnom histerektomijom (uklanjanje maternice), sa ili bez ooforektomije (uklanjanje jednog ili oba jajnika). Iako kirurški zahvat omogućuje uklanjanje endometrijskih lezija, on ne liječi temeljni uzrok bolesti te je povezan s visokom stopom od ponovne pojave bolesti.
Utvrđeno je kako lokalna upala i imunološka disregulacija karakteriziraju endometriozu, a upala vrlo često može bit uzrokovana ozljedom tkiva i krvarenjem. Za razliku od endometrija, degenerirajuće endometrijsko tkivo ne može se izbaciti tijekom menstrualnog krvarenja pa se krv nakuplja unutar endometrijskih lezija. Takve lezije zatim podliježu razgradnji i izazivaju proizvodnju reaktivnih vrsta kisika što posljedično dovodi do stanične smrti i izazivanja upale.
S obzirom da ektopični implantati reagiraju na estrogen i progesteron, oni uzrokuju proizvodnju niza imunomodulatora, medijatora upale i proteina koji su uključeni u oksidacijski proces. Iz tog su razloga upale zdjelice kod endometrioze povezane s lokalnim i sistemskim imunološkim odgovorom koji potiče povećanu proizvodnju upalnih citokina poput TNF-α, interleukina 6 i 8 (IL-6 i IL-8).
Neka su istraživanja sugerirala kako bi ključnu ulogu u razvoju endometrioze mogao imati upravo NF-κB, transkripcijski faktor koji regulira mnoge važne stanične odgovore (posebice one upalne), stanični rast i apoptozu, a uključen je u bolesti poput astme, artritisa i tumora. Ono što dovodi do njegove aktivacije su razni upalni agensi, faktori rasta i oksidativni stres. Još zanimljivija činjenica jest da gotovo većina postojećih i ispitivanih lijekova za endometriozu djeluju supresijom aktivacije NF-κB.
Mačja kandža (Uncaria tomentosa) je biljka čija sinergija bioaktivnih spojeva i njihovog pozitivnog djelovanja na organizam u velikoj mjeri može služiti kao podrška upali. Upalni proces endometrioze povezan je s lokalnom i sistemskom imunološkom manifestacijom, a one proizlaze iz povećane proizvodnje upalnih citokina i nakupljanja upalnih stanica. Brojni autori ističu kako je upravo ta sposobnost da smanji sintezu TNF-α glavni mehanizam djelovanja i razlog zašto mačja kandža daje dobre rezultate kod upalnih stanja, a ujedno i endometrioze. Također, jedno je istraživanje pokazalo da konzumacijom ekstrakta ove čudotvorne biljke dolazi do smanjenja endometrijskih lezija, a što se može povezati sa smanjenim upalnim procesima. Osim toga, mačja kandža je i snažan antioksidans koji utječe na mehanizam stanične smrti eliminacijom slobodnih radikala pa na taj način dodatno doprinosi podršci organizma u borbi protiv raznih upala i bolesti.
Bioandina Mačja kandža (Cat’s claw) dodatak je prehrani koji je zapravo kombinacija atomiziranog ekstrakta i praha kore stabljike mačje kandže (Uncaria tomentosa). Atomizirani ekstrakt koji se nalazi u kapsulama sadrži 5 % oksindol alkaloida. Čestice praha dobivenog atomizacijom su homogeniziranije, bolje topljive i imaju bolja morfološka svojstva. Također, atomizacijom se postiže veća stabilnost proizvoda te se poboljšava terapijski ishod uz minimaliziranje nuspojava.
Literatura:
Chapron C, Marcellin L, Borghese B, Santulli P (2019) Rethinking mechanisms, diagnosis and management of endometriosis. Nat. Rev. Endocrinology 15(11), 666-682.
Guo SW (2007) Nuclear factor-κB (NF-κB): an unsuspected major culprit in the pathogenesis of endometriosis that is still at large? Gynecol. Obstet. Invest. 63(2), 71-97.
Neto JN, Coelho TM, Aguiar GC, Carvalho LR, de Araújo AGP, Girão MJB, Schor E (2011) Experimental endometriosis reduction in rats treated with Uncaria tomentosa (cat’s claw) extract. Eur. J. Obstet. Gyn. R. B. 154(2), 205-208
Olive DL i Pritts EA (2001) Treatment of endometriosis. N. Engl. J. Med. 345(4), 266-275.
Vercellini P, Viganò P, Somigliana E, Fedele L (2014) Endometriosis: pathogenesis and treatment. Nat. Rev. Endocrinology 10(5), 261-275.
