Menopauza nije bolest, već je prirodna fiziološka promjena i vrlo važna faza u životu žene. S obzirom da je svaki organizam jedinstven, tako se simptomi menopauze u žena i njihov intenzitet mogu razlikovati. Iz tog su razloga na tržištu dostupni razni hormonski i nehormonski preparati koji mogu pomoći u ublažavanju tegoba i poboljšanju kvalitete života, a u nastavku ovoga teksta možete saznati koje su prednosti i nedostaci takvih terapija.
Što je menopauza i koji su njezini simptomi?
Riječ menopauza dolazi od grčkih riječi „men“-mjesec i „pausis“-prestanak, a definira se kao posljednje menstrualno krvarenje u životu žene koje je posljedica gubitka funkcije folikula jajnika. Klinički se dijagnosticira retrogradno nakon 12 mjeseci amenoreje pa je zapravo vrijeme posljednje menstruacije utvrđeno retrospektivno. Menopauza se prosječno se pojavljuje u dobi između 45 i 55 godina.
Tijekom prijelaza u menopauzu, os hipotalamus-hipofiza gubi osjetljivost na pozitivne i negativne povratne informacije estrogena, što rezultira anovulatornim obrascima menstrualnog ciklusa. Kako je svaka žena drugačija i jedinstvena, tako se i simptomi menopauze i njihov intenzitet mogu razlikovati. Dok će neke žene određene simptome doživljavati tek kao manju smetnju, drugim ženama mogu uvelike ometati njihove svakodnevne aktivnosti, rad i san.
Riječ menopauza dolazi od grčkih riječi „men“-mjesec i „pausis“-prestanak, a definira se kao posljednje menstrualno krvarenje u životu žene koje je posljedica gubitka funkcije folikula jajnika. Klinički se dijagnosticira retrogradno nakon 12 mjeseci amenoreje pa je zapravo vrijeme posljednje menstruacije utvrđeno retrospektivno. Menopauza se prosječno se pojavljuje u dobi između 45 i 55 godina.
Tijekom prijelaza u menopauzu, os hipotalamus-hipofiza gubi osjetljivost na pozitivne i negativne povratne informacije estrogena, što rezultira anovulatornim obrascima menstrualnog ciklusa. Kako je svaka žena drugačija i jedinstvena, tako se i simptomi menopauze i njihov intenzitet mogu razlikovati. Dok će neke žene određene simptome doživljavati tek kao manju smetnju, drugim ženama mogu uvelike ometati njihove svakodnevne aktivnosti, rad i san.
Hormonsko nadomjesno liječenje
Hormonsko nadomjesno liječenje (HNL) smatra se najučinkovitijim liječenjem simptoma menopauze. Međutim, kod nekih žena je takva terapija kontraindicirana, a druge ju zbog određenih strahova izbjegavaju.
Primarna indikacija za HNL je ublažavanje vazomotornih simptoma menopauze, seksualne disfunkcije, genitourinarnih i metaboličkih promjena, poremećaja raspoloženja te sprječavanje gubitka koštane mase. HNL bi također moglo biti korisno za olakšavanje ostalih simptoma i poboljšanje kvalitete života, uključujući poremećaje sna, depresivno raspoloženje i razdražljivost.
U hormonskoj se terapiji koriste jedan ili više hormona, a najčešće su to estrogen, progesteron ili njihova kombinacija. Većina žena, koje još uvijek imaju maternicu, uz estrogen moraju uzimati i progesteron radi smanjenja rizika od raka endometrija. S druge strane, ženama kojima je uklonjena maternica preporuča se samo estrogen.
Primjena HNL-a može biti: oralna (tablete), vaginalna (čepići, vaginalne kreme i gelovi), transdermalna (flasteri, sprejevi, lokalne kreme i gelovi) te ostali načini u koje spadaju injekcije, intranazalni sprejevi i drugi kombinirani pripravci.
Hormonska se terapija smatra sigurnom i učinkovitom kod žena s niskim rizikom: bez koronarnih bolesti srca i povijesti raka dojke, koje su mlađe od 60 godina te kod kojih je prošlo manje od 10 godina od početka menopauze.
Kontraindikacijama za HNL smatraju se:
- povijest raka dojke u obitelji
- koronarna bolest srca
- rak endometrija visokog rizika
- aktivna bolest jetre
- neobjašnjivo vaginalno krvarenje
- prolazni ishemijski napad ili prethodni moždani udar
- prethodni venski tromboembolijski događaj
Prednosti hormonske terapije
Među različitim dostupnim intervencijama, hormonska nadomjesna terapija najučinkovitiji je tretman za ublažavanje i sprječavanje vazomotornih simptoma menopauze koji nisu povezani s poremećajem raspoloženja. Sustavna primjena estrogena učinkovito liječi i genitourinarne simptome, povoljno utječe na simptome preaktivnog mjehura i rekurentne infekcije mokraćnog sustava. Također, hormonska terapija (primarno estrogen) može poboljšati i blage do umjerene simptome depresije.
Nedostaci hormonske terapije
Većina žena nakon prekida HNL-a doživi ponovno oživljavanje vazomotornih tegoba, što može zahtijevati liječenje nehormonskim pristupima. Terapija estrogenom povećava rizik za pojavom hiperplazije ili raka endometrija, dok istodobna terapija progestogenom smanjuje taj rizik. Većina je studija izvijestila o povećanom riziku od raka dojke i malog porasta pojavnosti moždanog udara. Osim toga, uporaba oralnog estrogena često se povezuje s povećanim rizikom za krvne ugruške.
Iz tog se razloga preporuča uzimati hormonsku nadomjesnu terapiju kratkoročno kako bi se ublažili simptomi menopauze te ju nije preporučljivo uzimati dugoročno kao preventivnu terapiju. Žene u menopauzi bi prije uzimanja hormonske terapije svakako trebale proći osnovnu procjenu rizika kako bi se utvrdio rizik od kardiovaskularnih bolesti i raka dojke.
Prirodna alternativa hormonskoj terapiji
Mogućnosti koje su dostupne za liječenje i ublažavanje simptoma menopauze, a koje povećavaju učestalost i rizik raka dojke te kardiovaskularnih bolesti često se povezuju s hormonskom nadomjesnom terapijom. Takva situacija mnoge žene potakne na posezanje za nehormonskom alternativom poput biljnih dodataka prehrani kako bi im prelazak u menopauzu bio lakši. Osim biljnih pripravaka, vrlo je važno naglasiti i potrebu za promjenom načina života koja uključuje pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost.
Biljke koje se najčešće koriste za ublažavanje simptoma menopauze su cimicifuga, crvena djetelina, konopljika, ginseng, lan, soja, a od posebne je važnosti i maca.
Maca (Lepidium peruvianum Chacon) je dodatak prehrani s terapeutskim svojstvima te se koristi kao ljekovito bilje i alternativa hormonskoj terapiji. Sve je više prepoznata od strane liječnika, a posebice onih koji prakticiraju alternativnu medicinu. Stoljećima je uspješno korištena od strane starosjedilaca Perua za hormonsku neravnotežu, plodnost, menstrualne nepravilnosti te simptome menopauze (uključujući libido, valunge, suhoću vagine, gubitak energije i depresiju).
Ova peruanska biljka, za razliku od npr. soje, ne sadrži biljne hormone. Prema nekim autorima, maca djeluje na drugačiji način kod većine žena nego fitoestrogenske biljke ili hormonska nadomjesna terapija. Ona zapravo doprinosi optimalnom funkcioniranju hipotalamusa i hipofize, čime se poboljšava rad svih endokrinih žlijezda.
Studije su pokazale da želatinizirana organska maca može pomoći ženama ne samo da smanje nelagode koje se javljaju tijekom menopauze, već i znatno prije početka same menopauze. Ona djeluje uravnotežujuće na hormone, a koristi se za ublažavanje perimenopauzalnih simptoma, ali i kao potencijalna zamjena za HNL.
Bioandina Premium Mix Maca i Crvena Maca kapsule doprinose regulaciji hormonske aktivnosti i zdravlju reproduktivnog sustava.
Rezultati studije koju su proveli Meissner i sur. (2006) pokazali su da želatinizirana maca, korištena kod žena u perimenopauzi, rezultira značajnim promjenama ne samo u razinama hormona, već i u drugim biokemijskim parametrima poput smanjenja tjelesne mase, sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka, porasta HDL-a i razine željeza. Zaključak studije bio je da su se nakon 2 mjeseca korištenja želatinizirane mace, a u usporedbi s placebom, razine FSH, E2, progesterona i ACTH značajno povećale. Također, većina žena primijetila je smanjenje općeg osjećaja nelagode.
Kao što je već rečeno, biljka maca ne sadrži biljne estrogene niti druge fitohormone, već preko biljnih sterola potiče rad endokrinog sustava i pomaže u održavanju hormonalne ravnoteže. Nažalost, točan mehanizam djelovanja nije još poznat. Smatra se kako organizam, uz pomoć hipofize, koristi sterole i druge bioaktivne spojeve ove adaptogene biljke za poboljšanje funkcije epifize, jajnika, testisa, nadbubrežne žlijezde te gušterače. Osim sterola, ova peruanska biljka sadrži i ostale jake antioksidativne bioaktivne molekule poput polifenola, macamida, macaena i neškrobnih polisaharida koji također imaju blagotvorno djelovanje na organizam.
Zaključak
Magistra nutricionizma Ana Marija Medved
Literatura:
Beharry S, Heinrich M (2018) Is the hype around the reproductive health claims of maca (Lepidium meyenii Walp.) justified? J. Ethnopharmacol. 211, 126-170.
Greendale GA, Lee NP, Arriola ER (1999) The menopause. Lancet 353(9152), 571-580.
Heinig M, Braitmaier M, Haug U (2021) Prescribing of menopausal hormone therapy in Germany: Current status and changes between 2004 and 2016. Pharmacoepidemiol. Drug Saf. 30(4), 462-471.
Hickey M, Szabo RA, Hunter MS (2017) Non-hormonal treatments for menopausal symptoms. BMJ 359, 1-9.
Lobo RA (2017) Hormone-replacement therapy: current thinking. Nat. Rev. Endocrinol. 13(4), 220-231.
Meissner HO, Reich-Bilinska H, Mscisz A, Kedzia B (2006) Therapeutic Effects of Pre-Gelatinized Maca (Lepidium peruvianum Chacon) used as a non-hormonal alternative to HRT in perimenopausal women-Clinical Pilot Study. Int. J. Biomed. Sci. 2(2), 143-159.
Santoro N, Roeca C, Peters BA, Neal-Perry G (2021) The menopause transition: signs, symptoms, and management options. J. Clin. Endocrinol. Metab.106(1), 1-15.
Stuenkel CA, Davis SR, Gompel A, Lumsden MA, Murad MH, Pinkerton JV, Santen RJ (2015) Treatment of symptoms of the menopause: an Endocrine Society clinical practice guideline. J. Clin. Endocrinol. Metab. 100(11), 3975-4011.
