Stres, traume, loša prehrana i način života igraju veliku ulogu u narušavanju osjetljive ravnoteže kemije mozga i mogu izazvati anksioznost, depresiju, umor i druge simptome koji dovode do razvijanja raznih dugoročnih, kroničnih bolesti. Međutim, osim posljedica koje su vidljive na kvaliteti života pojedinaca, posljedice su ogromne i po pitanju ekonomije, gospodarstva i zdravstvenih troškova te se procjenjuje kako će umor i stres koji ostavljaju značajne posljedice na stanje organizma – poslodavce u SAD-u koštati više od sto milijardi dolara godišnje! A situacija nije ništa drugačija niti u Europi ili ostatku svijeta.

Posljedice umora i stresa odražavaju se na općenito zdravstveno stanje i utječu na kvalitetu sna – što dodatno otežava produktivnost zaposlenika koji su neispavani, umorni, zabrinuti i loše kliničke slike, a sve to košta tisuće i tisuće dolara godišnje.

Zahvaljujući ubrzanom načinu života, umor i stres nikoga neće zaobići, zato je važno uložiti dodatni napor u pokušaju da se uspostavi ravnoteža kemije mozga, kako se ne bi razvile druge bolesti i kako biste vratili kontrolu nad svojim životom.

Poznato je kako stres pomaže tijelu da se nosi s neposrednim opasnostima, pa posljedično često rezultira umorom. Evolucijski gledano, stres je bio kratkoročan (sukob s divljim životinjama i drugim opasnostima) i nije bio stil života. Pa i same njegove posljedice nisu bile ovako značajne:

     🔴 Stres potiče aktivaciju hipotalamo-hipofize (HPA) koja pak povećava razinu uzbuđenja, toleranciju na bol, povećava apetit te poboljšava pažnju i motoričke reflekse.
     🔴 Nadbubrežne žlijezde tada šalje hormone po tijelu, a mozak oslobađa neurotransmitere kako bi pojačao osjetila.
     🔴 Iz nadbubrežnih žlijezda hormon koji oslobađa kortikotropin (CRH) aktivira imunološke stanice kako bi se oslobađali citokini i posrednici upale, ponekad izazivajući aktiviranje stresnog sustava.
     🔴 Proupalni citokini tada djeluju na mozak, uzrokujući bolest i pogoršanje fizičkih i psihičkih zdravstvenih problema.
     🔴 Česti simptom stresa uključuje umor, smanjenu fizičku aktivnost, socijalno povlačenje i druge depresivne simptome i hodanje u snu.

Nedavna istraživanja pokazala su da maca sadrži molekule koje povećavaju našu prirodnu proizvodnju kanabinoida koji mogu poboljšati naše mentalno zdravlje kao prirodni antidepresiv i primjenjuje se u situacijama poput:

• • nedostatka energije
  • želje za spavanjem
  • smanjene motivacije
  • oštećene memorije
  • loše koncentracije
  • malaksalosti i općenitog osjećaja slabost
  • izuzetnog umora
  • mučnine nakon napora

Autohtono stanovništvo Perua korijen biljke mace već tisućljećima koristi u borbi protiv umora i stresa jer maca sadrži spojeve koji se učinkovito bore protiv tih stanja organizma:  poput polisaharida i makamide – vrste amida i oleamida masnih kiselina.

Ovi derivati ​​masnih kiselina djeluju protuupalno kroz mnogo različitih putova. Istraživanja rađena na životinjama, primjerice, pokazala su kako spomenuti oleamidi inhibiraju proizvodnju TNF-a i IL6 i tako rezultiraju smanjenjem oticanja šape kod ozljeđenih životinja.

Većina rađenih studija usredotočena je na blagotvorni učinak žute mace, ali sva su tri kultivara (crvena, crna i žuta maca) pokazala su antidepresivno djelovanje na miševima koji su bili izloženi stresu. Svaka vrsta mace zaštitila je i kožu od UVB-oksidativnog stresa i oštećenja kože.

Ekstrakt žute mace smanjio je umor povećanjem izdržljivosti te smanjenjem oštećenja mišića kod miševa. U kliničkim ispitivanjima, maca je pokazala antidepresivno djelovanje kod muškaraca i žena u odnosu na seksualnu funkciju, kao i prednosti uzimanja maca kako bi se smanjio umor smanjenjem osnovnih mehanizama stresa.