MENOPAUZA
Menopauza nije bolest, to je prirodno stanje organizma, ovisno o velikom broju fizioloških, kulturoloških, socioekonomskih čimbenika. Menopauza je pojava u životu svake zrele žene, popraćena brojnim tjelesnim i psihičkim promjenama!
Ženski hormonalni sustav nosi sa sobom brojne izazove, a prijelaz u menopauzu je zasigurno jedan od zahtjevnijih. Potpuni prijelaz u menopauzu se, u stvari, sastoji od 3 razdoblja: perimenopauza, menopauza i postmenopauza!
Menopauza započinje slabljenje cikličkog rada jajnika te menstruacijski ciklusi prestaju i ustvari nastupa na kraju posljednje menstruacije žene. Međutim, o tome se može zaključivati tek kasnije, kada žena menstruaciju nije imala barem tijekom proteklih 12 mjeseci.
Prosječna dob nastupa je 50. godina i nije se promijenila stoljećima, genetski je predodređena, a normalan raspon je poprilično velik – od 40. do 58. godine. Tipično započinje 4-10 godina prije same menopauze, u prosjeku s 42 godine. Hormonalne promjene su u početku vrlo suptilne, no s vremenom mogu postati dramatične.
Pravilni menstruacijski ciklusi mogu postojati sve do menopauze, no obično posljednji ciklusi pokazuju različitost trajanja i količine krvarenja.
Dalje, jajnici postaju sve manje podložni poticaju luteinizirajućeg (LH) i folikul stimulirajućeg hormona (FSH), koje luči hipofiza. Uslijed toga, jajnici luče sve manje i manje količine estrogena i progesterona te izbacivanje jajne stanice (ovulacija) napokon prestaje.
Prijevremena menopauza je menopauza prije 42. godine
Mogući uzroci obuhvaćaju genetsku sklonost i autoimune poremećaje, kod kojih se stvaraju protutijela koja mogu oštetiti različite žlijezde, među njima i jajnike. Prvi na listi promjena koje se događaju je smanjivanje razine našeg smirujućeg hormon progesteron u drugoj polovici ciklusa, dovodeći do tzv. dominacije estrogena.
Promjene nisu rezervirane samo za progesteron već i za razine estrogena, testosterona, kortizola, hormona štitnjače, inzulina i leptina mogu „divljati“, dovodeći do naglog pada estrogena godinu, dvije prije posljednje mjesečnice.
Umjetna menopauza nastaje uslijed medicinskog zahvata kojim se smanjuje ili zaustavlja lučenje hormona iz jajnika. Ti zahvati uključuju kirurško odstranjenje jajnika ili smanjenje njihove krvne opskrbe, kemoterapiju i zračenje zdjelice—uključujući i jajnike—u svrhu liječenja raka. Kirurško odstranjenje maternice (histerektomija) okončava menstruacijska krvarenja, ali ne utječe na razinu hormona tako dugo dok se jajnici nalaze na svom mjestu.
Hormonske promjene koje nastupaju u vrijeme perimenopauze i menopauze mogu zahvatiti gotovo svaki organski sustav u tijelu te su time i simptomi brojni i raznoliki, te mogu utjecati na fizičko, ali i psihičko stanje žene.
SIMPTOMI MENOPAUZE
Prvi znakovi ulaska u perimenopauzu promjene su u mjesečnim ciklusima tako da žene mogu očekivati neredovite mjesečnice, ponekad i izostanak mjesečnice, različito trajanje ciklusa, a česta pojava su i slaba krvarenja od šest ili više dana, kao i obilna u trajanju od tri ili više dana.
Najčešće simptome menopauze, na prvom mjestu su definitivno naleti vrućine (valunge-fumade) i noćno znojenje koji poput domino efekta mogu pokrenuti niz psihičkih promjena kao što su tjeskoba, emocionalna nesigurnost, gubitak energije i nesanica.
“Čak se 45% žena u ranoj postmenopauzi zbog naleta vrućine i noćnog znojenja budi svaku drugu noć, a dvije trećine njih navodi da su zbog toga kronično neispavane.”
Valunzi u menopauzi čak do 80% žena koje prolaze kroz menopauzu doživljava valunge i noćno znojenje. Naleti vrućine (valunzi, fumade)definiraju se kao vazomotorni simptomi, a često se opisuju kao iznenadni osjećaj vrućine ponajprije u licu i gornjem dijelu prsnog koša koji ubrzo zahvaća cijelo tijelo. Osjećaj traje dvije do četiri minute i često je praćen crvenilom, obilnim znojenjem i povremeno ubrzanim radom srca, nakon čega često slijede osjećaj hladnoće i drhtanje.
Razlog pojave tih simptoma leži u hipotalamusu, dijelu mozga u kojem se regulira tjelesna temperatura, ali se ne može sa sigurnošću reći što ih doista izaziva.
Noćno znojenje može ometati san, pogoršavajući umor i razdražljivost.Pogrešno bi bilo smatrati noćno znojenje u menopauzi zasebnim simptomom, jer je to samo noćna manifestacija napadaja vrućine i popratnog znojenja koji se pojavljuju i tijekom dana.
Velik broj žena žali se na anksioznost i slabo raspoloženje, na neobične reakcije u svakodnevnim, običnim situacijama, spominju probleme s pamćenjem, teže se koncentriraju i zaboravljivije su,te promjenom tjelesne težine.
Učestali su i problemi s mokraćnim sustavom; smanjuje se sposobnost mokraćnog mjehura da zadržava mokraću te se javlja učestala potreba za mokrenjem ili nemogućnost zadržavanja mokraće (inkontinencija) te je povećana učestalost infekcija mokraćnog sustava.
Smanjenje seksualne želje prirodan je dio starenja i kod žena i kod muškaraca, iako se većinom žene susreću s ovim problemom. Kao i ostali simptomi menopauze, i ovaj se manifestira uslijed smanjenja razine hormona u tijelu što povlači za sobom niz problema kao što su suhoća vagine, bolan snošaj, krvarenje kod snošaja – što uzrokuje nelagodu tijekom spolnog odnosa, a za posljedicu mogu dovesti i do emotivnih problema u odnosu.
Žena ponekad može osjećati omaglicu, imati žmarce ili vrtoglavice.
Osteoporoza – izrazita poroznost kostiju je glavna opasnost po zdravlje u menopauzi. Rizična skupina su vitke žene bijele rase. Žene koje puše, piju veće količine alkoholnih pića, uzimaju kortikosteroide, uzimaju malu količinu kalcija i provode najvećim dijelom “sjedeći” način života, također su rizična skupina.Tijekom prvih 5 godina nakon menopauze, svake se godine gubi 3% do 5% koštane mase. Nakon toga, svake godine gubi se 1% do 2% kosti. Uslijed lakših ozljeda može doći i do lomova, a u starijih žena, do loma može doći i bez ozljede. Najčešća mjesta prijeloma su kralješci, kukovi i kosti zapešća.
Bolesti srca i krvožilnog sustava ubrzavaju se nakon menopauze, kada se razina estrogena smanjuje. Žena čiji se jajnici odstrane, što vodi do prerane menopauze, dva puta je većoj opasnosti od nastanka kardiovaskularnih bolesti od žene iste dobi koja je u premenopauzi. Smanjenje razine estrogena uzrokuje povećanje tzv. loših masti, lipoproteina male gustoće (LDL) i smanjenja tzv. dobrih masti, lipoproteina velike gustoće (HDL) u krvi.
SAVJETI ZA UBLAŽAVANJE SIMPTOMA MENOPAUZE
Većinu simptoma, posebno onih blažih koji ne zahtijevaju terapiju lijekovima, moguće je ublažiti već samom promjenom životnog stila. Pravilan izbor namirnica, dodaci prehrani i ciljano vježbanje svakako mogu pomoći u regulaciji hormonske neravnoteže, a time i ublažavanju simptoma menopauze. Dobra vijest je što se ublažavanjem jednog simptoma mogu olakšati i svi ostali jer su međusobno povezani.
Jedna studija otkrila je da vježbanje tri sata tjedno tijekom godine dana poboljšava fizičko i psihičko zdravlje i opću kvalitetu života kod žena u menopauzi.
Savjeti kako ćete vrijeme prije i poslije menopauze učiniti lakšim i ugodnijim, značajno poboljšati kvalitetu života i prevenirati nastanak niza ozbiljnih bolesti i stanja:
- izbjegavajte alkohol, pušenje i stresne situacije
- svakodnevno jedite hranu bogatu kalcijem i vitaminom D (manje masni mliječni proizvodi poput kefira, sira, zeleno lisnato povrće, kelj, špinat, zelje, riba, jaja, ulje bakalara)
- smanjite rafinirane šećere i prerađenu hranu, a povećajte unos voća i povrća
- što češće imajte na tanjuru hranu poput sjemenke lana, sezama, i počastiti se orašastim plodovima (badem, lješnjak, orah)
- birati namirnice koje su dobar izvor antioksidanta.
- povećajte unos hrane bogate proteinima (namirnice bogate proteinima uključuju meso, svježu ribu dva do tri puta tjedno, sirutku, jaja, mahunarke)
- nemojte preskakati obroke, radije izaberite više manjih i češćih obroka
- uzimajte suplemente (magnezij, selen, kalcija, vitamina D, vitamin C, vitamin E),kao i adpatogene biljke
- pijte dovoljno vode (pijenje osam do 12 čaša vode dnevno)
- održavajte normalnu tjelesnu težinu,
- vježbajte redovito, jer će umjerena fizička aktivnost pomoći u održavanju opće kondicije, smanjiti rizik od razvoja bolesti srca i ojačati kosti. Preporučuju se aktivnosti na otvorenom s obzirom na to da izloženost suncu potiče proizvodnju vitamina D koji pomaže tijelu apsorbirati kalcij iz hrane.
Liječenje simptoma menopauze može se provoditi putem hormonske nadomjesne terapije (za što se u Hrvatskoj odlučuje tek tri do pet posto žena), homeopatijom ili pomoću prirodnih biljnih preparata.
Biološki odgovor na promjene u perimenopauzi, menopauzi i postmenopauzi nije kod svih žena isti, pa tako i potreba za ublažavanjem simtoma je različita.Ljekovite biljke mogu biti moćna podrška prehrani u što „bezbolnijem“ prijelazu u menopauzu kada se koriste na vrijeme i u pravoj dozi. Pritom je najbolji individualni pristup, u skladu s ženinim simptomima.
Biljke se općenito smatraju sigurnima za upotrebu, neka ograničenja ipak postoje, zbog čega je poželjno prije primjene posavjetovati se sa stručnom osobom.
