Dobro je poznato kako zdravlje naše probave ili primjerice imuniteta ovisi o stanju naše crijevne mikrobiote, no ovaj veličanstveni sustav utječe na naše cjelokupno zdravlje, možda i više nego što smo svjesni. Naš intestinalni trakt, naime, naseljen je složenim ekosustavom mikroorganizama koji nazivamo crijevna mikrobiota i koji kada su u ravnoteži, žive u simbiozi s domaćinom, pomažući probavni proces, zaštitu od patogena, sintezu nekih vitamina i vitalnih metabolita poput kratkolančanih masnih kiselina (SCFA), kontrolu imunološkog odgovora, ali i hormonske funkcije. Crijevna mikrobiota može komunicirati s ostatkom organizma kroz više putova pa se s pravom često smatra najvećim endokrinom organom i jednim od glavnih igrača u našem zdravlju, od djetinjstva do starosti. Nastanu li negativne promjene na njoj (u vidu gubitka njene raznolikosti ili prevladavanja patogenih u odnosu na nepatogene mikroorganizme), budite sigurni da će se to odraziti na cjelokupno zdravlje. Takav nepovoljan scenarij dovodi do stanja upale i gubitka funkcije crijevne barijere, ali i mogućeg razvoja brojnih kroničnih tegoba i bolesti poput inzulinske rezistencije, autoimunih bolesti, anksioznosti, čak i pretilosti, dijabetes tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Danas, također, znamo da što je vaša crijevna mikrobiota otpornija na negativne promjene to mi lakše odolijevamo bolestima i zdravo starimo. Ipak, današnji moderan život nosi sa sobom brojne izazove po njenu stabilnost. Antibiotici su najpoznatiji prijestupnici kada je u pitanju zdravlje crijevne mikrobiote, no negativno djeluju i neki drugi lijekovi, stres, jednolična prehrana siromašna vlaknima ili ona koja obiluje nezdravim masnoćama i šećerima, alkohol, toksini iz okoliša, čak i loš san. Ponekad je uistinu teško utjecati na ove negativne čimbenike, no tada nam u pomoć stižu posebno formulirani pripravci poput sinbiotika koji pomažu održati raznolikost crijevne mikrobiote i time osigurati cjelokupno zdravlje.
Probiotici (dobre bakterije) su većini dobro poznati, barem u smislu da se danas već rutinski savjetuje njihova primjena uz terapiju antibioticima. Riječ je o jednoj ili više kultura živih, nepatogenih mikroorganizama koje primijenjeni u adekvatnoj dozi, djeluju korisno na domaćina. Oralni unos probiotika dovodi do povećanja korisnih bakterija u gastrointestinalnom sustavu budući da kompetitivno inhibiraju rast manje poželjnih vrsta i stvaranje toksičnih supstanci te dodatno luče antimikrobne tvari. Komercijalno najčešće korištene korisne bakterije su različite vrste roda Lactobacillus i Bifidobacterium, a studije koje ukazuju na korist njihove primjene na naše cjelokupno zdravlje je teško i pobrojati. No, korisne mikrobiološke kulture nisu jedini adut za održavanje zdravlja crijevne sluznice i mikrobiote , a tako i cijelog organizma. U stvari, bez prebiotika – neprobavljivih sastojaka hrane koji služe kao hrana korisnim bakterijama, probiotici imaju manju šansu da „prežive“ nepovoljne uvjete u probavnom sustavu. Prebiotici su prirodno prisutni u povrću, voću, žitaricama, a u komercijalnim pripravcima često ćemo naći inulin i fruktooligosaharide, koji se, prema studijama, smatraju najpotentnijim supstratom za rast korisnih bakterija. Sjedinjenjem pro- i pre-biotika (dobre bakterije, fruktooligosaharidi i inulin)u jednom pripravku dobivamo sinbiotik koji pruža brojne benefite domaćinu, poboljšavajući preživljavanje korisnih kultura za vrijeme prolaska kroz gornji dio probavnog sustava i osiguravajući efikasniju implantaciju u mikrobiotu debelog crijeva. Studije, ističu, kako sinbiotici, zahvaljujući sinergijskom učinku korisnih bakterija i njene „hrane“ imaju veliki potencijal u postizanju i održavanju našeg zdravlja.
Zbog povoljnih učinaka na sastav i aktivnost crijevne mikrobiote, sinbiotici se danas smatraju važnim alatom u prevenciji, ali i terapiji kroničnih stanja i bolesti. Najpoznatiji je povoljan učinak primjene sinbiotika na disbiozu i probavnu funkciju te konstipaciju ili proljev, ali i općenito smanjenje upale te oporavak crijevne barijere i jačanje imuniteta. Pozitivan učinak njihove primjene zabilježen je i kod atopijskog dermatitisa, a meta analiza kliničkih studija objavljena 2021. godine u časopisu Clinical Nutrition ističe povoljan učinak sinbiotika na upalne markere (poput IL-6, TNF-α i hsCRPa) i indeks inzulinske rezistencije (HOMA-IR) u oboljelih od autoimunih bolesti. No, iako je sasvim očekivano da je modulacija crijevne mikrobiote kod autoimunih bolesti važna karika kontrole bolesti, i dalje nedostaje studija koje će nam otkriti koja to kombinacija probiotika i prebiotika daje najbolje rezultate. Mnoge intrigiraju istraživanja koja su proučavala učinak primjene sinbiotika na sastav tijela i tjelesnu masu u pretilih osoba. Tako je nekoliko studija ukazala na povoljan učinak sinbiotika na crijevnu mikrobiotu u onih koje se bore sa suvišnim kilogramima, no posebno je zanimljiva studija objavljena 2014. godine u časopisu British Journal of Nutrition. U ovoj dvostruko slijepoj, placebo kontroliranoj i randomiziranoj studiji sudjelovalo je 125 pretilih žena muškaraca i žena koji su uz program mršavljenja dobivali ili sinbiotik (kombinacija bakterije Lactobacillus rhamnosus i inulina) ili placebo. Rezultati su pokazalo značajno veći gubitak kilograma i masnog tkiva u žena u skupini koje su dobivali sinbiotik, dok sličan poželjan učinak nije primijećen kod muškaraca. Pozitivan učinak sinbiotika na žensko zdravlje je općenito zanimljivo područje uzmemo li u obzir važnost koju spolni hormoni imaju na crijevu mikrobiotu, ali i obrnuto – i crijevna mikrobiota ima važnu ulogu u metabolizmu spolnih hormona, posebice estrogena. Naime, pojedine enteričke bakterije, čiji genom nazivamo estrobolom i koje mogu proizvesti enzim naziva ß-glukuronidaza uvelike utječu na razine estrogena u organizmu. Da shvatimo na koji način, prvo trebamo razumjeti da se estrogen iz našeg organizma izlučuje na način da prolazi kroz jetru i proces glukuronidacije kako bi se pretvorio u konjugirani oblik koji se uz pomoć žuči i preko stolice može izlučiti iz našeg organizma. U slučajevima disbioze i pretjeranog rasta određenih bakterija, povišena je i produkcija enzima ß-glukuronidaza koji dekonjuguira estrogen, odnosno vraća ga u oblik koji se lako reapsorbira u krvotok i time dovodi do povišenja razina estrogena. Ova situacija je izrazito nepovoljna kod estrogenskih dominantnih stanja poput mioma, endometrioze ili pak hormonsko ovisnih zloćudnih bolesti. To drugim riječima znači da ne možemo cjelovito pristupiti ovim ženskim tegobama, ne pozabavimo li se zdravljem crijeva, a sinbiotici tu imaju velik potencijal pomoći. PCOS (sindrom policističnih jajnika) kao jedan od najčešćih metaboličko hormonalnih poremećaja u žena, također dio svoje dinamike ima u negativnim promjenama na crijevnoj mikrobioti. Konkretno, primijećena je smanjena raznolikost bakterijskih vrsta u pacijentica sa ovim stanjem, što ima za posljedicu smanjenju produkciju SCFA te višu tjelesnu masu i razine testosterona. Postavlja se pitanje da li i ovdje može pomoći modulacija crijevne mikrobiote sinbioticima i odgovor je pozitivan! Naime, randomizirana, dvostruko slijepa, placebo kontrolirana studija objavljena 2021. godine u časopisu The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism proučavala je utjecaj promjene životnog stila i sinbiotika na pretile ispitanice s PCOSom. Nakon 3 mjeseca intervencije, rezultati su pokazali značajno smanjene indeksa tjelesne mase, ali i razine testosterona u skupini koja je dobivala sinbiotik, u usporedbi s placebom. Ovakvi rezultati daju razloga za optimizam i ukazuju koliko je zdravlje crijeva bitno i u ovakvom poremećaju. Još jedno potencijalno područje primjene je perimenopauza i menopauza, budući da studije ukazuju na značaje promjene u crijevnoj mikrobioti koje se događaju u ovoj važnoj tranziciji. Disbioza u ovom razdoblju može, prema istraživanjima, povećati rizik od raka dojke, osteoporoze i kardiovaskularnih bolesti. Iako nedostaje studija koje proučavaju utjecaj sinbiotika na ovu populaciju žena, stručnjaci su složni da je briga o zdravlju crijeva i uravnoteženoj crijevnoj mikrobioti jedan od stupova ženskog zdravlja nakon 40te. I za sam kraj, imajući u vidu neprocjenjivu ulogu crijevne mikrobiote za naše zdravlje, redoviti unos sinbiotika u preventivne svrhe pitanje je dalekosežnog razmišljanja, dok se u slučajevima narušena zdravlja unos sinbiotika nameće kao hitna potreba.
Literatura:Sergeev IN, Aljutaily T, Walton G, Huarte E. Effects of Synbiotic Supplement on Human Gut Microbiota, Body Composition and Weight Loss in Obesity. Nutrients. 2020;12(1):222. Markowiak P, Śliżewska K. Effects of Probiotics, Prebiotics, and Synbiotics on Human Health. Nutrients. 2017 Sep 15;9(9):1021. Hadi A, Ghaedi E, Khalesi S, Pourmasoumi M, Arab A. Effects of synbiotic consumption on lipid profile: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled clinical trials. Eur J Nutr. 2020;59(7):2857-2874. Kolida S, Gibson GR. Synbiotics in health and disease. Annu Rev Food Sci Technol. 2011;2:373-93. Li X, Hu S, Yin J, Peng X, King L, Li L, Xu Z, Zhou L, Peng Z, Ze X, Zhang X, Hou Q, Shan Z, Liu L. Effect of synbiotic supplementation on immune parameters and gut microbiota in healthy adults: a double-blind randomized controlled trial. Gut Microbes. 2023;15(2):2247025. Yoon K, Kim N. Roles of Sex Hormones and Gender in the Gut Microbiota. J Neurogastroenterol Motil. 2021;27(3):314-325. d’Afflitto M, Upadhyaya A, Green A, Peiris M. Association Between Sex Hormone Levels and Gut Microbiota Composition and Diversity-A Systematic Review. J Clin Gastroenterol. 2022;56(5):384-392. Markowiak P, Śliżewska K. Effects of Probiotics, Prebiotics, and Synbiotics on Human Health. Nutrients. 2017;9(9):1021 Askari G, Ghavami A, Shahdadian F, Moravejolahkami AR. Effect of synbiotics and probiotics supplementation on autoimmune diseases: A systematic review and meta-analysis of clinical trials. Clin Nutr. 2021;40(5):3221-3234. Sergeev IN, Aljutaily T, Walton G, Huarte E. Effects of Synbiotic Supplement on Human Gut Microbiota, Body Composition and Weight Loss in Obesity. Nutrients. 2020;12(1):222. Sanchez M, Darimont C, Drapeau V, Emady-Azar S, Lepage M, Rezzonico E, Ngom-Bru C, Berger B, Philippe L, Ammon-Zuffrey C, Leone P, Chevrier G, St-Amand E, Marette A, Doré J, Tremblay A. Effect of Lactobacillus rhamnosus CGMCC1.3724 supplementation on weight loss and maintenance in obese men and women. Br J Nutr. 2014;111(8):1507-19. Chudzicka-Strugała I, Kubiak A, Banaszewska B, Zwozdziak B, Siakowska M, Pawelczyk L, Duleba AJ. Effects of Synbiotic Supplementation and Lifestyle Modifications on Women With Polycystic Ovary Syndrome. J Clin Endocrinol Metab. 2021;106(9):2566-2573. Siddiqui R, Makhlouf Z, Alharbi AM, Alfahemi H, Khan NA. The Gut Microbiome and Female Health. Biology (Basel). 2022;11(11):1683. Barrea L, Verde L, Auriemma RS, Vetrani C, Cataldi M, Frias-Toral E, Pugliese G, Camajani E, Savastano S, Colao A, Muscogiuri G. Probiotics and Prebiotics: Any Role in Menopause-Related Diseases? Curr Nutr Rep. 2023;12(1):83-97. Yang M, Wen S, Zhang J, Peng J, Shen X, Xu L. Systematic Review and Meta-analysis: Changes of Gut Microbiota before and after Menopause. Dis Markers. 2022;2022:3767373.
