Utjecaj hormona na žensko raspoloženje, anksioznost i depresiju

Primjećujete li ponekad da se osjećate „down“ bez nekog posebnog razloga? Nervozni ste na sve oko sebe i promjene raspoloženja vas naprosto izluđuju? Ako je odgovor na ijedno od ovih pitanja „da“, onda svakako preporučamo daljnje čitanje ovog bloga. Pišemo vam više o utjecaju spolnih hormona na raspoloženje, anksioznost te općenito na mentalno zdravlje tokom našeg životnog vijeka, ali i kako si možete pomoći ukoliko se nosite s ovim problemom.

Već nam je dobro poznato da hormoni „kontroliraju“ puno toga u našem organizmu. Od našeg metabolizma, sna, apetita, rasta, razvoja, pa sve do našeg raspoloženja, a posljedično i do našeg ponašanja. Kako bi tema bila lakše shvatljiva, za početak moramo objasniti nekoliko važnih stvari.

Započeli bismo s jednom zanimljivosti, a to je da steroidni spolni hormoni imaju važnu ulogu u našem razvoju od samog početka našeg života, djelujući na strukturu i funkciju mozga, izazivajući promjene živčanog sustava i  promjene u ponašanju specifične za muški i ženski spol. Drugo slično razdoblje u našem odrastanju i razvoju je adolescencija, u kojoj spolni hormoni dalje oblikuju naš mozak što će imati dugoročne učinke na naše ponašanje u odrasloj dobi. Nadalje, s obzirom da je mozak spolno dimorfan, hormoni će različito utjecati na raspoloženje i ponašanje muškaraca i žena. To znači da će izloženost testosteronu ili estrogenu izazvati jedan skup učinaka kod muškaraca, a drugi skup učinaka kod žena. Stoga se o utjecaju spolnih hormona na raspoloženje i ponašanje svakako mora govoriti zasebno za muški i ženski spol.

Utjecaj spolnih hormona na raspoloženje u žena

Kao što smo ranije spomenuli, žene tijekom svog života proživljavaju nekoliko razdoblja u kojima dolazi do velikih promjena u razinama spolnih hormona. Tijekom adolescencije dolazi do naglog porasta razine spolnih hormona, zatim dolazi do vrlo visokih razina tokom trudnoće te brzog pada nakon trudnoće, tijekom perimenopauze dolazi do opadanja razina, a u postmenopauzi su razine vrlo niske. Osim toga, svaki mjesec dolazi do fluktuacija u razinama spolnih hormona, ovisno o fazi mensturalnog ciklusa.

Poznato je kako hormoni jajnika mogu utjecati na sinaptički prijenos na 2 načina: izmjenom odgovora postsinaptičkih receptora ili izmjenom presinaptičkog otpuštanja neurotransmitera. Promjene u ovim mehanizmima utječu na neurokemijske sustave bitne za održavanje zdrave emocionalne i kognitivne kontrole, kao što su dopaminergički, serotonergički, glutamatergična i γ-aminomaslačna kiselina (GABA)-ergički sustav.

Progesteron ponajviše utječe na GABA-ergički sustav. Niska razina hormona progesterona utječe na snižavanje GABA-e, koja je poznata po svom umirujućem učinku te ima važnu ulogu u kontroli stresa, straha te anksioznosti. S druge strane, estrogen može pomoći u povećanju razine serotonina (poznat i pod nazivom „hormon sreće“) te dopamina (čiji je krajnji produkt adrenalin, koji se važan za osjećaj uzbuđenosti) koji pomažu u poboljšanju raspoloženja.

Predmenstrualni sindrom (PMS)

Smatra je kako je fluktuacija spolnih hormona tokom menstrualnog ciklusa zaslužna za pojavu cikličke pojave simptoma predmenstrualnog sindroma (PMS-a) kod nekih žena. Simptomi su različiti te uključuju nadutost, promjene u apetitu, napetost u dojkama, ali i psihičke i emocionalne simptome poput napetosti, razdražljivosti, emocionalne osjetljivosti, a u nekih i epizode depresije. Simptomi PMS-a se javljaju 5-10 dana prije početka menstruacije, a staju nekoliko sati nakon što nastupi menstruacija.

Manji postotak žena (2-5%) iskusi i predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD), koji je teži oblik PMS-a. Simptomi PMDD-a su slični simptomima PMS-a, međutim puno su teži i ozbiljniji te mogu biti toliko ozbiljni da prekidaju sve dnevne aktivnosti te tako znatno smanjuju kvalitetu života žene.

Perimenopauza i menopauza

Prelazak u menopauzu predstavlja veliku hormonalnu promjenu te se povezuje s različitim fizičkim i psihičkim simptomima. Razdoblje prije menopauze se naziva perimenopauza, a javlja se 5-10 godina prije nego što nastupi menopauza. Nakon 40. godine života sve je manje kvalitetnih jajnih stanica, mijenjaju se njihovi receptori, a samim time mijenja se i proizvodnja spolnih hormona, dolazi do neravnoteže estrogena i progesterona koja dovodi do niza simptoma vezanih uz razdoblje perimenopauze.  Neki od simptoma perimenopauze su nepravilni menstrualni ciklusi, valovi vrućine (valunzi), noćno znojenje, umor, smanjenje libida, vaginalna suhoća, ali i izraženiji simtomi PMS-a, iritabilnost, osjetljivost, anksioznost, manjak motivacije i blaže depresivne epizode. Nadalje, menopauza označava posljednju menstruaciju žene, nakon koje dolazi do pada funkcije jajnika te naglog pada hormona estrogena i progesterona. Razdoblje nakon menopauze se naziva postmenopauza te u njoj također često dolazi do promjena raspoloženja, osjećaja iritabilnosti i ljutnine, anksioznosti, gubitka motivacije te samopouzdanja, a može doći i do depresivnih epizoda. Međutim,  zanimljivo je napomenuti kako je u nekim studijama zabilježeno kako su u žena u perimenopauzi češće primijećeni simptomi depresije u odnosu na žene u postmenopauzi.

Maca – peruanska balansatorica hormona

Mnoge žene simptome hormonalnog disbalansa žele riješiti prirodnim putem, a kao rješenje tog problema izvrsnom se pokazala peruanska biljka maca. Maca je biljka iz porodice krstašica koje raste na andskim visoravnima na 3700 – 4300 m nadmorske visine te je jedna od rijetkih biljaka koje mogu opstati na tako visokim nadmorskim visinama. Tajna visoke otpornosti je u podzemnom korijenu, hipokotilu, koji biljci služi za pohranu hranjivih sastojaka. Hipokotilni gomolj se javlja u različitim fenotipovima, a komercijalno se uzgaja u 3 boje: žutoj (zlatnoj), crvenoj i crnoj. Maca sadrži različite skupina biološki aktivnih spojeva, a neki od njih su macamidi i macaeni (spojevi specifični za macu), alkaloidi, fitosteroli, antocijanidini te vitamini i minerali. Obiluje složenim ugljikohidratom škrobom, stoga ju je radi bolje probavljivosti i okusa potrebno termički obraditi, tj. „aktivirati“.

Bioandina Maca se podvrgava procesu želatinizacije kojom se pomoću visoke temperature i tlaka potiče želatinizacija škroba. Želatinizacijom se povećava broj sekundarnih metabolita mace, pa zato takvu macu zovemo „aktiviranom“. Aktivirana maca je poznata balansatorica hormona te svojim djelovanjem na hormone može djelovati i na psihičke simptome nastale hormonalnim disbalansom.

Bioandina Premium MIX Maca se sastoji od kombinacije ekstrakta (najjačeg na tržištu) aktivirane žute, crvene i crne mace. Doprinosi regulaciji hormonske aktivnosti i zdravlju reproduktivnog sustava. Smatra se iznimno korisnim dodatkom prehrani za žene koje imaju izražen PMS te simptome povezane s menopauzom.

Pozitivan utjecaj mace na raspoloženje je prikazalo nekoliko studija koje su došle do zaključka kako maca može smanjiti psihološke simptome, uključujući nervozu, anksioznost i depresiju, u perimenopauzalnih i postmenopauzalnih žena. 

Macu često koriste i osobe koje imaju problema s hormonalnim aknama, policističnim jajnicima, bolnim menstruacijama, umorom te brojnim drugim problemima uzrokovanim hormonalnim disbalansom.

Amanda Gaši, mag. nutr.

Literatura:

Barth, C., Villringer, A., Sacher, J. (2015) Sex hormones affect neurotransmitters and shape the adult female brain during hormonal transition periods. Frontiers in Neuroscience. 9. 37

Berga, S.L., Smith, Y.R. (2012) Chapter 25 – Hormones, Mood and Affect. U: Fink, G., Pfaff, D.W, Levine, J.E. (ured.). Handbook of Neuroendocrinology. (str. 551-571) Cambridge, Massachusetts, SAD, Academic Press

Brooks, N.A., Wilcox, G., Walker, K.Z., Ashton, J.F., Cox, M.B., Stojanovska, L. (2008) Beneficial effects of Lepidium meyenii (Maca) on psychological symptoms and measures of sexual dysfunction in postmenopausal women are not related to estrogen or androgen content. Menopause. 15(6). 1157-62

Meissner, H.O., Reich-Bilinska, H., Mscisz, A., Kedzia, B. (2006) Therapeutic Effects of Pre-Gelatinized Maca (Lepidium Peruvianum Chacon) used as a Non-Hormonal Alternative to HRT in Perimenopausal Women – Clinical Pilot Study. International Journal of Biomedical Science. 2(2). 143-159

Pillerová, M., Borbélyová, V., Pastorek, M., Riljak, V., Hodosy, J., Frick, K.M., & Tóthová, L. (2022). Molecular actions of sex hormones in the brain and their potential treatment use in anxiety disorders. Frontiers in psychiatry. 13. 972158

Steiner, M., Dunn, E., Born, L. (2003) Hormones and mood: from menarche to menopause and beyond. Journal of Affective Disorders. 74(1). 67-83.

Stojanovska, L., Law, C., Lai, B., Chung, T., Nelson, K., Day, S., Apostolopoulos, V., Haines, C. (2015) Maca reduces blood pressure and depression, in a pilot study in postmenopausal women. Climacteric. 18(1). 69-78.

Sundström-Poromaa, I, Comasco, E,Sumner, R, Luders, E. (2020) Progesterone – Friend or foe? Frontiers in Neuroendocrinology. 59. 100856.

Pretraga
Newsletter
    Cart