Menopauza predstavlja značajnu promjenu u funkciji ženskog tijela te predstavlja novu stepenicu u životu svake žene. Neke žene (rekli bismo sretnice) ne osjećaju prevelike promjene te se one bez problema penju na tu stepenicu i nesmetano koračaju u nove životne pobjede. S druge strane, nekim ženama ova stepenica čini nepremostivu prepreku te im simptomi menopauze, a posebice valunzi za vrijeme menopauze čine prepreku do sretnog i ispunjenog života. Upravo njima je posvećen ovaj blog! Nadamo se kako ćemo vam na jednostavan način objasniti što su valunzi, moguće razloge nastanka, ali i na koji način si pomoći i ne dopustiti da vam se naruši kvaliteta života.
Što su valunzi?
Valunzi (ili valovi vrućine) su najčešći simptom menopauze, a karakterizirani su intenzivnom vrućinom, crvenilom, zimicom i znojenjem, a mogu uključivati i lupanje srca, razdražljivost, tjeskobu i paniku. Znojenje se obično javlja na područjima lica, vrata i prsa. Osim toga, dolazi do promjene periferne i središnje temperature tijela. Valunzi su obično kratki i intenizivni te traju svega 1 do 5 minuta, no u nekim slučajevima mogu trajati i do sat vremena. Često se javljaju po noći te ometaju san, utječu na mentalno zdravlje i smanjuju ukupnu kvalitetu života. Simptomi valunga se prosječno pojavljuju u periodu od 4 godine, a javljaju se kod čak 85% žena. Zanimljivo je spomenuti da postoje razlike u javljanju simptoma ovisno o rasi i etničkoj pripadnosti, pa se tako valunzi najčešće pojavljuju u žena bijele rase, a najmanje pogađaju japanke i kineskinje.
Osim što su valunzi izrazito neugodan simptom menopauze, povezani su i s povećanim rizikom za razvoj nekih bolesti, kao što su pretilost, inzulinska rezistencija, metabolički sindrom, nealkoholna masna jetra i osteoporoza, a smatra ih se i ranim znakom kardiovaskularne bolesti.
Dakle, prehrana za najbolje imunološke ishode bila bi ona koja podržava funkcije imunoloških stanica, omogućujući im da pokrenu učinkovite odgovore protiv patogena, ali i da brzo riješe odgovor te izbjegnu bilo kakvu kroničnu upalu.
Osim već navedenih nutrijenata (vitamina, minerala i proteina), određene hranjive tvari poput antioksidansa bitne su za optimalan rad imunološkog sustava te potiču stvaranje bijelih krvnih stanica i antitijela koji se bore protiv bolesti. Dodatno, otpornost na infekcije može se poboljšati dodavanjem deficitarnih nutritivnih tvari unutar optimalne prehrane, što rezultira obnavljanjem stanica imunološkog sustava.
Mikronutrijenti imaju vitalnu ulogu u imunološkom sustavu, a zbog snažnih antioksidativnih svojstava, vitamini A, C i E te minerali cink i selen smatraju se snažnom petorkom u borbi protiv bolesti te jačanju imuniteta. Međutim, uz prehranu bitnu ulogu u održavanju pravilnog rada našeg imuniteta imaju i redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san, nepušenje te smanjenje razine stresa.
Zašto dolazi do pojave valunga?
S obzirom da se valunzi javljaju u žena s prirodnom ili kirurški izazvanom menopauzom koje karakterizira smanjeno lučenje estrogena, lako je zaključiti da je to jedan od uzroka pojave valunga. Niska razina estrogena dovodi do abnormalnosti u hipotalamičko preoptičkom području termoregulacijskog centra našeg organizma te dolazi do pojave valunga. Iako je estrogen jedan od glavnih hormona u ženskom organizmu te uvelike utječe na fiziološko stanje organizma žene, smatra se kako pad estrogena ipak nije jedini krivac za pojavu valova vrućine. Smatra se kako drugi reproduktivni hormoni, poput folikulstimulirajućeg (FSH) i Anti-Mullerovog hormona također mogu imati utjecaj na pojavu valova vrućine. Pretpostavka je kako više razine Anti-mullerovog hormona smanjuju, a više razine FSH povećavaju šansu za pojavu valova vrućine. Nadalje, luteinizirajući hormon, β-endorfin te adrenokortikotropnog hormon pokazuju pulsirajuću aktivnost koja je vremenski povezana s pojavom valunga, međutim ipak ih se ne smatra direktnim uzročnicima. Zanimljivo je spomenuti i to da se s pojavom valunga povezuju cirkulirajući interleukin-8 i tumor nekrotizirajući faktor α (medijatori upale), što sugerira kako su valunzi povezani sa sistemskom upalom nižeg stupnja.
Sve u svemu, jasno je kako razine različitih hormona, a posebice reproduktivnih hormona igraju ulogu u pojavi i intenzitetu valova vrućine, međutim još uvijek nije točno objašnjen mehanizam djelovanja i točan utjecaj pojedinih hormona.
Faktori životnog stila i pojava valunga
Na utjecaj pojave i jačine valova vrućine mogu utjecati i neke životne navike.
Važan faktor sveopćeg zdravlja, pa tako i zdravlja za vrijeme menopauze je pravilna prehrana. Jedna studija je zabilježila kako su žene koje su konzumirale više procesirane hrane (koja je obično bogatija dodanim šećerima, zasićenim i trans-masnim kiselinama, a siromašnija vitaminima, mineralima i antioksidansima) imale intenzivnije simptome valova vrućine, a one koje su konzumirale više povrća su imale manje intenzivnije simptome. Viša razina omega-3 masnih kiselina (čiji su glavni izvori plava riba, plodovi mora, sjemenke i orašasti plodovi), a niža razina mononezasićenih masnih kiselina (čiji su prehrambeni izvori neka biljna ulja) pozitivno utječu na pojavu simptoma valunga. Osim toga, pokazalo se kako niska razina vitamina D (koja je dosta česta u onih koji ne provode dovoljno vremena na suncu te ne konzumiraju plavu ribu i plodove mora, jaja, goveđu jetru ili namirnice obogaćene vitaminom D) može negativno utjecati na pojavu valunga. Suma maloprije napisanog je svakako to da pridržavanje pravilne i raznovrsne prehrane te unosa dovoljno vitamina, minerala i antioksidansa može smanjiti pojavu valunga i smanjiti njihov intenzitet te tako povećati kvalitetu života žena u menopauzi.
Osim općenitog pridržavanja pravilne prehrane, na pojavu valunga bi mogla utjecati i soja. Soja sadrži izoflavone koji spadaju u skupinu fitoestrogena, biljnih metabolita koji su kemijski slični hormonu estrogenu. Fitoestrogeni u tijelu „igraju“ ulogu estrogena i iako su puno slabiji od „pravog“ estrogena ispoljavaju estrogeno djelovanje i na taj način mogu smanjiti pojavu valova vrućine. Ranije smo spomenuli kako žene iz Kine i Japana imaju manje problema sa valovima vrućine, a upravo one uobičajeno konzumiraju velike količine soje, pa zato možda i možemo pretpostaviti da konzumacije soje zaista pomaže.
Osim pravilne prehrane, na pojavu valunga mogu utjecati tjelesna aktivnosti i pušenje. Umjerena aerobna (tzv. cardio) ili anaerobna (trening snage) tjelesna aktivnost može utjecati na smanjenje pojave simptoma valunga. Nadalje, jedna studija je zaključila kako osobe koje puše (pa čak i one koje su prije pušile te prestale) imaju veću šansu za pojavu te intenzivnije simptome valunga. Osim toga, saznali su da su u većem riziku osobe koje dulje puše, u odnosu na one koji puše kratko vrijeme.
Maca – prirodno olakšanje menopauzalnih tegoba
Za ublažavanje menopauzalnih simptoma (pa tako i valunga) često se koristi hormonska nadomjesna terapija, međutim ona sa sobom nosi određene rizike te dugoročno i nije najbolje rješenje ovog problema. Stoga se za rješenje simptoma menopauze sve češće spominju prirodna alternativna rješenja, a među njima se ističe biljka maca.
Maca je povrće iz porodice krstašica porijeklom iz dalekog Perua. Raste na andskim visoravnima na 3700 – 4300 m nadmorske visine te je jedna od rijetkih biljaka koje mogu opstati na tako visokim nadmorskim visinama. Tajna visoke otpornosti je u podzemnom korijenu, hipokotilu, koji biljci služi za pohrani hranjivih sastojaka. Hipokotilni gomolj se javlja u različitim fenotipovima, a komercijalno se uzgaja u 3 boje: žutoj (zlatnoj), crvenoj i crnoj. Maca sadrži različite skupina biološki aktivnih spojeva, a neki od njih su macamidi i macaeni (spojevi specifični za macu), alkaloidi, fitosteroli, antocijanidini te vitamini i minerali. Obiluje složenim ugljikohidratom škrobom, stoga ju je radi bolje probavljivosti i okusa potrebno termički obraditi, tj. „aktivirati“. Bioandina Maca se podvrgava procesu želatinizacije kojom se pomoću visoke temperature i tlaka potiče želatinizacija škroba. Želatinizacijom se povećava broj sekundarnih metabolita mace, pa zato takvu macu zovemo „aktiviranom“.
Aktivirana maca je poznata je balansatorica hormona te svojim djelovanjem na hormone može djelovati i na simptome menopauze. Jedna studija je utvrdila kako je korištenje aktivirane mace u periodu od 2 mjeseca smanjilo intenzitet menopauzalnih tegoba, posebice valova vrućine i noćnog znojenja, a isti takav učinak uočen je i nakon 8 mjeseci korištenja. Došlo je do smanjenja razina folikulstimulirajućeg hormona te povećanja razine estrogena. Također, valja spomenuti kako je došlo i do povećanja razine „dobrog“ HDL kolesterola. Valunzi i noćno znojenje najčešći su simptomi menopauze koji uvelike mogu utjecati na kvalitetu života te bi korištenje aktivirane mace moglo pomoći ženama da žive sretno i neometeno nakon što uđu u razdoblje menopauze. S obzirom da je maca biljka i ne sadrži hormone već utječe na njihovo balansiranje, ona bi mogla biti prirodna alternativa i dugoročno sigurnija opcija od korištenja nadomjesne hormonske terapije.
Literatura:
Chen, L. R., & Chen, K. H. (2021). Utilization of Isoflavones in Soybeans for Women with Menopausal Syndrome: An Overview. International journal of molecular sciences. 22(6). 3212
Dhanoya, T., Sievert, L. L., Muttukrishna, S., Begum, K., Sharmeen, T., Kasim, A., Chowdhury, O., Bentley, G. R. (2016). Hot flushes and reproductive hormone levels during the menopausal transition. Maturitas. 89. 43–51
Freedman R. R. (2014). Menopausal hot flashes: mechanisms, endocrinology, treatment. The Journal of steroid biochemistry and molecular biology. 142. 115–120
Gallicchio, L., Miller, S. R., Visvanathan, K., Lewis, L. M., Babus, J., Zacur, H., Flaws, J. A. (2006) Cigarette smoking, estrogen levels, and hot flashes in midlife women. Maturitas. 53(2) 53(2), 133–143
Huang, W. Y., Hsin, I. L., Chen, D. R., Chang, C. C., Kor, C. T., Chen, T. Y., Wu, H. M. (2017). Circulating interleukin-8 and tumor necrosis factor-α are associated with hot flashes in healthy postmenopausal women. PloS one. 12(8). e0184011
Kronenberg F. (2010). Menopausal hot flashes: a review of physiology and biosociocultural perspective on methods of assessment. The Journal of nutrition. 140(7). 1380S–5S
Meissner, H. O., Mscisz, A., Reich-Bilinska, H., Mrozikiewicz, P., Bobkiewicz-Kozlowska, T., Kedzia, B., Lowicka, A., Barchia, I. (2006). Hormone-Balancing Effect of Pre-Gelatinized Organic Maca (Lepidium peruvianum Chacon): (III) Clinical responses of early-postmenopausal women to Maca in double blind, randomized, Placebo-controlled, crossover configuration, outpatient study. International journal of biomedical science. 2(4). 375–394
Noll, P. R. E. S., Noll, M., Zangirolami-Raimundo, J., Baracat, E. C., Louzada, M. L. D. C., Soares Júnior, J. M., Sorpreso, I. C. E. (2022). Life habits of postmenopausal women: Association of menopause symptom intensity and food consumption by degree of food processing. Maturitas. 156. 1–11
Sun, Y., Wang, H., Wang, W., Lu, J., Zhang, J., Luo, X., Luan, L., Wang, K., Jia, J., Yan, J., Qin, L. key roles in menopausal hot flashes. Frontiers in aging neuroscience. 14. 993955
Witkowski, S., Evard, R., Rickson, J. J., White, Q., & Sievert, L. L. (2023). Physical activity and exercise for hot flashes: trigger or treatment?. Menopause. 30(2). 218–224