Vitamin C kao moćan saveznik našeg imuniteta

Imunitet je glavni mehanizam obrane „domaćina“ od infektivnih agensa iz okoliša poput bakterija, gljivica i virusa. S obzirom da su u zimsko doba ljudi podložniji bolestima, potrebno je vlastitom organizmu te imunološkom sustavu pružiti adekvatnu potporu za optimalan rad.

Na koji način prehrana utječe na imunitet?

Ključni čimbenik koji utječe na prirodnu otpornost organizma je prehrana. Za optimalno funkcioniranje svih stanica, ali i za povećanje otpornosti organizma na infekcije, potrebna je pravilna, raznovrsna i uravnotežena prehrana, posebice u smislu dostatnog unosa vitamina, minerala i bjelančevina.

Stanice imunološkog sustava, jednako kao i ostale stanice u tijelu, trebaju odgovarajuću opskrbu energijom te makro i mikronutrijentima u pravo vrijeme i u odgovarajućim količinama. Na taj se način osigurava razvoj, održavanje i funkcioniranje. Postoji šest općih mehanizama kojima prehrana utječe na imunitet, ali i na osjetljivost zaraznih bolesti, a ti mehanizmi su:

hranjenje stanica imunološkog sustava (svi nutrijenti),
hranjenje patogena (biotin, željezo),
modificiranje odgovora leukocita (energija, vitamini A, D i E, višestruko nezasićene masne kiseline),
zaštita od imunopatologije (vitamin E, višestruko nezasićene masne kiseline),
utjecaj na mikrobnu ekologiju crijeva (vlakna)
stimulacija imunološkog sustava (lektini, proteini – antigeni).

Dakle, prehrana za najbolje imunološke ishode bila bi ona koja podržava funkcije imunoloških stanica, omogućujući im da pokrenu učinkovite odgovore protiv patogena, ali i da brzo riješe odgovor te izbjegnu bilo kakvu kroničnu upalu.

Osim već navedenih nutrijenata (vitamina, minerala i proteina), određene hranjive tvari poput antioksidansa bitne su za optimalan rad imunološkog sustava te potiču stvaranje bijelih krvnih stanica i antitijela koji se bore protiv bolesti. Dodatno, otpornost na infekcije može se poboljšati dodavanjem deficitarnih nutritivnih tvari unutar optimalne prehrane, što rezultira obnavljanjem stanica imunološkog sustava.

Mikronutrijenti imaju vitalnu ulogu u imunološkom sustavu, a zbog snažnih antioksidativnih svojstava, vitamini A, C i E te minerali cink i selen smatraju se snažnom petorkom u borbi protiv bolesti te jačanju imuniteta. Međutim, uz prehranu bitnu ulogu u održavanju pravilnog rada našeg imuniteta imaju i redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san, nepušenje te smanjenje razine stresa.

Vitamin C kao moćan saveznik imuniteta

Askorbinska kiselina ili vitamin C jest mikronutrijent topiv u vodi te ima izrazito bitnu ulogu u regulaciji normalne imunološke funkcije. Ljudi, kao i mnogi drugi primati, nemaju sposobnost sintetizirati ovaj vitamin. Iz tog se razloga on smatra esencijalnim te ga je potrebno unositi u organizam.

Vitamin C je važan za mnoge funkcije u ljudskoj biologiji te ga većina stanica zahtijeva za obavljanje svoje zadaće. Osim važne uloge u brojnim metaboličkim funkcijama i zaštiti tijela od oksidativnog stresa, ima i svojstva jačanja urođenog te adaptivnog imuniteta.

Istraživanjima je dokazano kako suplementacija vitaminom C doprinosi proizvodnji bijelih krvnih stanica koje igraju veliku ulogu u imunološkom sustavu. Prehrana koja osigurava 100-200 mg/dan vitamina C, zapravo osigurava odgovarajuće koncentracije u plazmi za zasićenje kod zdravih pojedinaca i trebala bi pokriti opće zahtjeve za smanjenje rizika od kroničnih bolesti.

Ovaj vitamin pruža organizmu zaštitu od infekcija i bakterijskih toksina, a doprinosi i apsorpciji željeza, stvaranju kolagena, smanjenju umora i iscrpljenosti, normalnom funkcioniranju živčanog sustava te normalnoj psihološkoj funkciji.

Iako su prirodan i sintetski vitamin C jednaki po kemijskoj strukturi i funkcijama, konzumacija vitamina C kao dijela cjelovite hrane smatra se poželjnijim izborom. Razlog tomu je istodobna konzumacija mnogih drugih nutrijenata i fitokemikalija koje će dodatno doprinijeti zdravstvenoj dobrobiti ljudi. Također, određene su studije pokazale da se prirodan proizvod s vitaminom C, koji sadrži i bioflavonoide, lakše i bolje apsorbira nego sintetski askorbat.

Iako se doza do 2 000 mg vitamina C/dan smatra sigurnom za konzumaciju, farmakokinetičke studije pokazale su kako uzimanje pojedinačnih doza do 200 mg ima puno veću bioraspoloživost. Samim time, može se zaključiti da je primjena nekoliko manjih doza svaki dan poželjnija od jedne velike doze.

Najbogatiji prirodni izvor vitamina C

Camu camu (Myrciaria dubia) je biljka iz obitelji mirti te je autohtona za područje amazonske prašume. Ova voćka iznimna je zbog svojih farmakoloških učinaka te se smatra najbogatijim izvorom vitamina C u biljnom carstvu.

Osim obilja vitamina C, camu camu je izvor i mnogih drugih spojeva poput minerala, aminokiselina, antioksidansa, flavonoida i karotenoida koji dodatno doprinose njegovom pozitivnom djelovanju. Određene su studije pokazale kako camu camu ima snažniji antioksidativni kapacitet i protuupalno djelovanje od ekvivalentnog sadržaja sintetskog vitamina C. Smatra se da je razlog tomu prisutnost drugih antioksidativnih tvari i spojeva koje povećavaju dostupnost vitamina C.

Bioandina Camu Camu – vitamin C kompleks prirodan je dodatak prehrani dobiven od divljeg ploda camu camu voća, a doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava i stvaranju kolagena.

S obzirom da se radi o ekstraktu cijelog ploda, Bioandina Camu Camu osim vitamina C sadrži i mnoge druge vrijedne antioksidanse i nutrijente. Kao prirodan vitamin C, bioraspoloživiji je i nježan za želudac. U kapsulama se nalazi najjači ekstrakt na tržištu (15:1) koji ujedno sadrži 75 mg prirodnog vitamina C. Tako se dnevnom dozom (2 kapsule) osigurava 200 % preporučenog dnevnog unosa vitamina C za žene te 167 % za muškarce.

Literatura:

Calder PC i Kew S (2002) The immune system: a target for functional foods? Br. J. Nutr. 88(S2), S165-S176.

Carr AC i Maggini S (2017) Vitamin C and immune function. Nutrients 9(11), 1-25.

Childs CE, Calder PC, Miles EA (2019) Diet and immune function. Nutrients 11(8), 1-9.

Jafari D, Esmaeilzadeh A, Mohammadi-Kordkhayli M, Rezaei N (2019) Vitamin C and the immune system. U: Nutrition and Immunity, Springer, Cham, str. 81-102.

Karacabey K i Ozdemir N (2012) The effect of nutritional elements on the immune system. J. Obes. Wt Loss Ther. 2, 1-6.

Klasing KC (2007) Nutrition and the immune system. Br. Poult. Sci. 48(5), 525–537.

Patil AP, Patil TM, Shinde AR, Vakhariya RR, Mohite SK, Magdum CS (2021) Nutrition, Lifestyle & Immunity: Maintaining Optimal Immune Function & Boost Our Immunity. Asian J. Pharm. Res. Dev. 9(3), 129-136.

Suardi C, Cazzaniga E, Graci S, Dongo D, Palestini P (2021) Link between viral infections, immune system, inflammation and diet. Int. J. Environ. Res. Public Health 18(5), 2455.

Povezani proizvodi