VITAMIN C – saveznik ljepote i zdravlja kože – BIOANDINA

Magistra nutricionizma Ana Marija Medved stručna je suradnica u Bioandina timu koja je tijekom akademskog obrazovanja razvila interes za biljkama i njihovim bioaktivnim molekulama te provela niz istraživanja u svrhu otkrivanja potencijalnih benefita biljaka i njihovih spojeva. Ana Marija piše o vitaminu C kao savezniku ljepote i zrdavlja kože

Vitamin C smatra se velikim saveznikom ljepote i zdravlja kože. Međutim, da bismo se uopće upustili u raspravu o ulozi vitamina C kod zdravlja kože, potrebno je prvo razjasniti što je uopće koža i od čega se ona sastoji.

Koža, njezina građa i uloga

Koža je naš najveći organ i najudaljenije tkivo tijela. U odraslih osoba, ona pokriva površinu od oko 2 m2 te čini otprilike 15 % ukupne tjelesne mase. Koža je višeslojno tkivo, a njezina je struktura vrlo složena i sastoji se od raznih komponenti (vena, kapilara, vlakna, stanica, dlaka itd.). Kakva će biti njezina debljina i pigmentacija ovisit će prije svega o dijelu tijela, potrebama tog područja i funkciji.

Ljudska se koža sastoji od 3 glavna sloja: epiderme, derme i hipoderme.

Slika 1. Slojevi kože (Izvor: Mitchell i Hill, 2020)

Epiderma čini gornji, tanki, zaštitni sloj vidljiv očima, a služi za zadržavanje vlage unutar tijela. Sastoji se od mnogo stanica, ali 95 % njih čine keratinociti. Glavnom funkcijom keratinocita smatra se proizvodnja keratina – zaštitnog proteina odgovornog za stabilnost i oblik stanice, a određene vrste ovog proteina glavni su sastojak kose, kože i noktiju.

Derma je vlaknasti, žilavi sloj kože koji se sastoji od kolagenskih i elastičnih vlakana, krvnih žila, živaca i drugih komponenti od kojih svaka ima posebnu ulogu. Kolagenska vlakna daju čvrstu mehaničku potporu koži, dok elastična vlakna doprinose njezinoj elastičnosti. Ultraljubičasto (UV) zračenje, zajedno sa procesom starenja, dovodi do oštećenja ovih vlakana, što posljedično uzrokuje nastanak bora. Uloga krvnih žila je, s druge strane, opskrbiti kožu hranjivim tvarima i pomoći u održavanju tjelesne temperature, dok su živčana vlakna odgovorna za osjete i sprječavanje ozljeda uslijed pritiska, boli, hladnoće i vrućine.

Hipoderma je sloj ispod derme, a sastoji se uglavnom od masnih kiselina. Iz tog razloga ovaj sloj kože djeluje kao toplinski izolator – osigurava termoregulaciju, izolaciju, skladište je nutritivne energije te štiti dublja tkiva od ozljeda. Jednako dermalnom sustavu elastičnih vlakana, i hipoderma je osjetljiva na oštećenja od UV zračenja.

Mnoge su funkcije kože, ali njezina glavna uloga jest da djeluje kao barijera vanjskom okolišu. Drugim riječima, ona štiti tijelo od trenja i udarnih rana te sprječava ulazak štetnih bakterija, virusa, kemikalija i UV zračenja. Osim toga, koža sudjeluje u regulaciji tjelesne temperature i lučenju znoja kojim se eliminira niz štetnih tvari iz organizma. S obzirom da se sastoji od velike količine živčanih vlakana i živčanih završetaka, ona je i osjetni organ, a ukoliko se izlažemo sunčevoj svjetlosti, u mogućnosti smo pomoću nje sintetizirati esencijalni vitamin D.

Vitamin C – saveznik u zdravlju kože

Vitamin C ili askorbinska kiselina esencijalni je nutrijent za različite biološke funkcije. Također, prirodni je antioksidans kojeg većina biljaka i životinja ima mogućnost sintetizirati. Međutim, ljudima nedostaje enzim potreban za njegovu sintezu pa ga iz tog razloga moramo u organizam unositi hranom ili suplementima.

Vitamin C, kao najzastupljeniji antioksidans u ljudskoj koži, ima ulogu zaštititi kožu od oksidirajućih slobodnih radikala koji se nalaze u zagađenom okolišu ili nastaju izlaganjem ultraljubičastom (UV) zračenju, pušenjem te neadekvatnom prehranom. Aktivnost vitamina C da neutralizira i ukloni oksidanse od posebne je važnosti u sloju epiderme, gdje je zapravo vitamin C i koncentriran.

Kada je koža izložena UV svjetlu, nastaju reaktivni kisikovi radikali (ROS). Te molekule zapravo predstavljaju unutarstanične kemikalije koje su reaktivne prema lipidima, proteinima i DNA, a u stanju su potaknuti razne štetne biološke procese unutar organizma. Drugim riječima, ljudskom organizmu vrlo je važan kisik, ali ponekad dolazi do razdvajanja uparenih molekula kisika (O2) u dva pojedinačna atoma s nesparenim elektronima (O2). Kao takvi su nestabilni i „traže“ u tijelu drugi elektron kako bi stvorili s njim stabilan par, ali pritom dovode do oštećenja membrana i drugih komponenti u samome tijelu. U takvim procesima na snagu stupa vitamin C koji ima sposobnost donirati elektron za neutralizaciju slobodnih radikala i na taj način zaštititi organizam i kožu od oksidativnog stresa.

Iako su uloge vitamina C u ljudskom organizmu mnoge, za zdravlje kože bitno je izdvojiti sintezu kolagena, fotoprotektivnu ulogu te njegovu antioksidativnu aktivnost.

Sinteza kolagena

Vitamin C vrlo je bitan i neophodan za sintezu kolagena – strukturnog proteina odgovornog za snagu našeg tijela i kože. Vitamin C služi kao kofaktor enzimima koji su odgovorni za stabilizaciju i umrežavanje molekula kolagena. Upravo iz tog razloga ne utječe samo na kvantitativnu sintezu kolagena već doprinosi i kvalitativnim promjenama. Sinteza kolagena vrlo je važna i za održavanje normalne vaskularne funkcije, kao i za angiogenezu tumora.

Bioandina Camu Camu – vitamin C kompleks doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava i stvaranju kolagena

Fotoprotektivna uloga

Kao što je već gore spomenuto, izlaganjem kože UV zračenju potičemo stvaranje ROS-a, što posljedično dovodi do pokretanja kaskade reakcija koje oštećuju stanice. Samim time dolazi do promjena i oštećenja kolagena, ali i do proizvodnje brojnih upalnih posrednika koji doprinose starenju kože. Iz tog su razloga vrlo važni antioksidansi koji su neophodni za neutralizaciju nastalih ROS-a.

UVA zrake uništavaju kolagen, elastin, proteoglikane i druge stanične strukture kože. Drugim riječima, uzrokuju starenje kože, a potencijalno može doći i do formiranja melanoma – zloćudnog tumora kože. S druge strane, UVB zrake uzrokuju opekline, nastanak ROS-a, mutacije i melanom.

Kako bismo se u potpunosti zaštitili od štetnog djelovanja sunca i UV zračenja, neće nam biti dovoljne isključivo kreme sa zaštitnim faktorom jer one blokiraju samo 55 % slobodnih radikala. U tu je svrhu, uz kremu potrebno koristiti i antioksidans, a vitamin C jednako je učinkovit protiv UVA i UVB zraka.

Antioksidativno djelovanje

Antioksidativna aktivnost vitamina C povezana je s fotoprotektivnom ulogom budući da izlaganjem UV zračenju nastaju slobodni radikali. Kao antioksidans, vitamin C učinkovito „gasi“ potencijalno štetne slobodne radikale, štiteći stanice od oksidativnog oštećenja. Antioksidativno se svojstvo pripisuje sposobnosti formiranja relativno stabilnog slobodnog radikala askorbata koji služi kao donor jednog elektrona. Ovakav je mehanizam učinkovit i u prevenciji mutacija DNA koje su inducirane oksidacijom, zaštiti lipida od peroksidativnog oštećenja te popravku oksidiranih aminokiselinskih ostataka u održavanju integriteta proteina. S obzirom da je oksidativni stres uključen u patogenezu mnogih stanja i bolesti, vitamin C koristi se za prevenciju i liječenje raznih bolesti.

Benefiti prirodnog vitamina C

Vitamin C ili askorbinska kiselina jedan je od vitamina kojeg je moguće proizvesti sintetskim (umjetnim) putem te jedan od rijetkih vitamina kojeg ljudsko tijelo može podnijeti u velikim dozama (2000 mg). Razlog tome je što višak tog vitamina naše tijelo može izlučiti. Dakle, koliko stvarno od te velike doze ostane u našem tijelu? – Jako malo!

Prirodan i sintetski vitamin C jednaki su po kemijskoj strukturi i funkcijama. Međutim, konzumacija vitamina C iz prirodnog izvora (hrana ili ekstrahirana hrana) smatra se puno poželjnijim izborom. Određene  studije su pokazale da se prirodni proizvod s  vitaminom C, koji sadrži i bioflavonoide, lakše i bolje apsorbira nego sintetski askorbat.

Ono što su određeni autori dodatno zaključili jest da camu camu pokazuje snažniji antioksidativni kapacitet i protuupalno djelovanje od ekvivalentnog sadržaja sintetskog vitamina C. Smatraju da je razlog tomu prisutnost drugih antioksidativnih tvari i spojeva koje povećavaju dostupnost vitamina C.

Potrebno je još napomenuti da se doza do 2000 mg vitamina C/dan smatra sigurnom za konzumaciju. No, farmakokinetičke studije pokazale su kako uzimanje pojedinačnih doza vitamina C iz prirodnog izvoda do 200 mg ima puno višu bioraspoloživost. Tako se može zaključiti da je primjena nekoliko manjih doza svaki dan poželjnija od jedne velike doze.

Camu camu – najveći izvor vitamina C u biljnom carstvu

Camu camu (Myrciaria dubia) je biljka iz obitelji mirti te je autohtona za područje amazonske prašume. Ova voćka iznimna je zbog svojih farmakoloških učinaka: antioksidativne, neuroprotektivne, antimikrobne i antihipertenzivne aktivnosti. Osim što posjeduje obilje vitamina C, camu camu je izvor i mnogih drugih spojeva poput polifenola i proantocijanina koji dodatno doprinose njegovom pozitivnom djelovanju na organizam.

Camu camu plod na 100 grama sadrži i do 53 puta veću količinu vitamina C u odnosu na limun i druge agrume.

Bioandina Camu Camu – vitamin C kompleks prirodan je dodatak prehrani dobiven od divljeg ploda camu camu voća. Doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava i stvaranju kolagena. Kao prirodan vitamin C, bioraspoloživiji je i nježan za želudac. U kapsulama se nalazi najjači ekstrakt na tržištu (15:1), a jedna kapsula osigurava 75 mg prirodnog vitamina C. Tako dnevna doza (2 kapsule) osigurava 200 % PU vitamina C za žene te 167 % PU za muškarce.

Bioandina Camu Camu – vitamin C kompleks doprinosi:

  • održavanju normalne funkcije imunološkog sustava
  • normalnom stvaranju kolagena (za normalnu funkciju krvnih žila, kože, zubi, desni, kostiju, tetiva i hrskavica)
  • zaštiti stanica od oksidativnog stresa
  • smanjenju umora i iscrpljenosti
  • normalnom funkcioniranju živčanog sustava
  • normalnoj psihološkoj funkciji
  • smanjenju umora i iscrpljenosti
  • povećanju apsorpcije željeza

Literatura:

Do NQ, Zheng S, Park B, Nguyen QT, Choi BR, Fang M, Kim M, Jeong J, Choi J, Yang SJ, Yi TH (2021) Camu-camu fruit extract inhibits oxidative stress and inflammatory responses by regulating NFAT and Nrf2 signaling pathways in high glucose-induced human keratinocytes. Molecules 26(11), 1-15.

Glasauer A, Chandel NS (2013) Ros. Curr. Biol. 23(3), R100-R102.

Grosso G, Bei R, Mistretta A, Marventano S, Calabrese G, Masuelli L, Giganti MG, Modesti A, Galvano F, Gazzolo D (2013) Effects of vitamin C on health: a review of evidence. Front Biosci (Landmark Ed) 18(3), 1017-1029.

Humbert P, Louvrier L, Saas P, Viennet C (2018). Vitamin C, aged skin, skin health. U: LeBlanc JG (ured.) Vitamin C-an Update on Current Uses and Functions, IntechOpen, London, str. 51-66.

Igarashi T, Nishino K, Nayar SK (2005) The appearance of human skin. Department of Computer Science Columbia University, New York, USA.

Mitchell A, Hill B (2020) Moisture-associated skin damage: an overview of its diagnosis and management. Br. J. Community Nurs. 25(3), S12-S18.

Telang PS (2013) Vitamin C in dermatology. Indian Dermatol. Online J. 4(2), 143-146.

Zaidi Z, Lanigan SW (2010) Skin: structure and function. U: Dermatology in Clinical Practice, Springer, London, str. 1-15.

Pretraga
Newsletter
    Cart