Prvi dan ljeta već je danima iza nas, a mnogi odavno maštaju o odlasku na godišnji odmor te odbrojavaju dane do prvog kupanja u moru i sunčanja na plaži. Taman ten svima je primamljiv, no koliko je izlaganje suncu uistinu zdravo ili štetno?
Iako je sunčeva svjetlost prvenstveni izvor energije na našoj planeti, ona ipak ima i neke negativne posljedice. U nastavku teksta saznajte kakav to pozitivan ili negativan utjecaj ima ova velika užarena kugla na našu kožu i organizam.
Jedna od najpoznatijih koristi izlaganja sunčevoj svjetlosti jest njezina sposobnost da opskrbi tijelo vitaminom D. U većini slučajeva, deficit vitamina D kod ljudi razlog je upravo nedostatka izlaganja suncu. Ostale esencijalne vitamine čovjek mora unijeti hranom, što nije slučaj kod vitamina D jer se on može sintetizirati u koži putem fotosintetskih reakcija izazvanih izlaganjem UVB zračenju.
Primarna funkcija ovog vitamina je održavanje normalne fiziološke razine kalcija i fosfora u serumu za potporu većine metaboličkih funkcija, neuromišićni prijenos i mineralizacija kostiju. Ukoliko u organizmu ne postoji dovoljna količina vitamina D, kosti se ne mogu pravilno formirati. Ovakav deficit kod djece može uzrokovati rahitis – bolest koju karakterizira zastoj u rastu te razne skeletne deformacije. Osim toga, sve se više cijeni i utjecaj vitamina D na zdravlje kostiju kod odraslih.
Zrake sunca imaju povoljan učinak i na proizvodnju melatonina (hormona sna) te serotonina (hormona sreće). Kada su ljudi izloženi sunčevoj svjetlosti, prije dolazi do noćne proizvodnje melatonina što dovodi do lakšeg utonuća u san. Zbog toga je izlaganje suncu učinkovito protiv nesanice, PMS-a i sezonskih afektivnih poremećaja.
Serotonin, prekursor melanina, također je pod utjecajem izloženosti dnevnom svjetlu. Ovaj se hormon normalno proizvodi tijekom dana, a u tami se pretvara u melatonin. Umjereno visoke razine serotonina rezultiraju pozitivnijim raspoloženjem, smirenošću te usredotočenosti.
Izloženost UV zračenju može imati izravan imunosupresivni učinak na organizam kroz pojačanu regulaciju citokina (TNF-α i IL-10) i povećanu aktivnost T regulatornih stanica koje uklanjaju samoreaktivne limfocite T. Ovi mehanizmi mogu pomoći u prevenciji autoimunih bolesti.
UV zračenje dovodi do povećanja razine prirodnih „opijata“ u krvi koji se nazivaju endorfini. Određena istraživanja sugeriraju da je kožni pigmentni sustav važan element u regulaciji stresa. Sunce, općenito, poboljšava vitalnost i raspoloženje te daje energiju.
Određene su studije pokazale da nedostatak vitamina D povećava rizik od pojave hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti, karcinoma, ali i neuropsihijatrijskih poremećaja kao što su depresija, shizofrenija i demencija. Iz tog razloga, umjereno izlaganje suncu može smanjiti rizik za pojavom raka debelog crijeva, raka dojke i raka prostate te dijabetesa, inzulinske rezistencije i multiple skleroze. Inhibicija rasta tumora izlaganjem UV zračenju često se povezuje s poboljšanjem statusa vitamina D.
Većina je javnozdravstvenih kampanja usredotočena na upozoravanje o opasnostima od prevelikog izlaganja suncu. UVA zrake imaju sposobnost prodirati duboko u kožu, čime doprinose nastanku raka kože ili melanoma. UVB zrake, s druge strane, mogu uzrokovati opekline. Oba oblika UV zraka dovode do oštećenja kolagena, uništenja vitamina A u koži, ubrzavaju starenje i nastanak bora te povećavaju rizik od raka kože.
Rak kože rezultat je interakcije između genetike i izloženosti okolišu, a glavnim negenetskim faktorom rizika smatra se UV zračenje. Također, solarni dermatitis ili sunčane opekline predstavljaju čimbenik rizika za pojavu melanoma, a posljedica su prekomjernog izlaganja UV zračenju (najčešće suncu). Melanom je zloćudni tumor koji nastaje iz melanocita – stanica epiderme koje proizvode pigment. Ostale vrste raka kože su karcinomi keratinocita.
Povećani rizik imaju osobe crvene i plave kose, svijetle boje očiju, osobe koje imaju pjegice te koje slabo tamne i brzo izgore na suncu. Smatra se da je kod takvih osoba rizik za pojavom melanoma veći za gotovo 50 %.
Fotostarenje je posljedica dugotrajnog izlaganja UV zračenju. UV zračenje potiče stvaranje reaktivnih kisikovi radikala, što dovodi do pokretanja različitih reakcija koje oštećuju stanice. Na taj način, u našoj koži dolazi do oštećenja kolagena, kao i do proizvodnje upalnih posrednika koji dodatno doprinose starenju kože. Najčešće zahvaćeni dijelovi tijela su lice i vrat, a kod kože izložene prekomjernom sunčanju kroz dugi niz godina javlja se dispigmentacija, opuštenost i žuta nijansa kože te bore.
Vid ovisi o vidljivom zračenju koje dopire do mrežnice. Rožnica i intraokularna leća unutar oka sprječavaju UV zračenju da dopire do mrežnice. Međutim, dugoročnim i pretjeranim izlaganjem suncu može dovesti do razvoja očnih bolesti kao što su katarakta ili očna mrena, fotokeratitis i makularna degeneracija retine.
Tijekom ljetnih dana i odmora, potrebno je obratiti pažnju na adekvatnu zaštitu od sunca. Korištenje kreme za sunčanje smanjuje negativan učinak UV zračenja na kožu, ali ne utječe na proizvodnju vitamina D u organizmu. Međutim, isto tako treba uzeti u obzir da i previše, ali i premalo sunčeve svjetlosti može naštetiti našem zdravlju. Za većinu ljudi, sunčanje lica, ruku i podlaktica 5-15 minuta dnevno osigurat će dovoljnu dnevnu količinu vitamina D. Jednokratno sunčanje cijelog tijela u trajanju od 15 minuta može se usporediti s oralnom konzumacijom vitamina D u dozi od 250-500 μg (preporučena dnevna doza za odrasle osobe je 15 μg).
Iako postaje brojni negativni učinci sunčevih zraka, odgovornim ponašanjem i adekvatnom zaštitom nema razloga za strahom od izlaganja suncu jer nam ono donosi i mnogo toga pozitivnog! Nedovoljno izlaganje suncu povećava rizik za pojavom brojnih bolesti povezanih s neadekvatnim razinama vitamina D (neurološke, kardiovaskularne, metaboličke, imunološke i bolesti kostiju).
Vitamin C i drugi antioksidansi imaju sposobnost neutralizirati slobodne radikale koji nastaju UV zračenjem i na taj način zaštititi kožu od njihovog štetnog učinka. Stoga bi Camu Camu, prirodan izvor vitamina C i drugih antioksidansa, bio pravi izbor za zaštitu kože u ljetnim danima!
Magistra nutricionizma Ana Marija Medved
Literatura:
Alfredsson L, Armstrong BK, Butterfield DA, Chowdhury R, de Gruijl FR, Feelisch M, … & Young AR (2020) Insufficient sun exposure has become a real public health problem. Int. J. Environ. Res. Public Health 17(14), 1-15.
Carr S, Smith C, Wernberg J (2020) Epidemiology and risk factors of melanoma. Surg. Clin. N. Am. 100(1), 1-12.
Chang SW, Lee HC (2019) Vitamin D and health-The missing vitamin in humans. Pediatr. Neonatol. 60(3), 237-244.
Hoel DG, Berwick M, de Gruijl FR, Holick MF (2016) The risks and benefits of sun exposure 2016. Derm.-Endocinol. 8(1), 1-17.
Mead, M. Nathaniel (2008). Benefits of Sunlight: A Bright Spot for Human Health. Environ. Health Perspect. 116(4), A160-A167.
Moan J, Porojnicu AC, Dahlback A, Setlow RB (2008) Addressing the health benefits and risks, involving vitamin D or skin cancer, of increased sun exposure. Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. 105(2), 668-673.
Robinson JK (2005) Sun exposure, sun protection, and vitamin D. Jama 294(12), 1541-1543.
Van der Rhee HJ, de Vries E, Coebergh JW (2016) Regular sun exposure benefits health. Med. Hypotheses 97, 34-37.
Zhou G, Peng L, Gao W, Zou Y, Tan Y, Ding Y, Li S, Sun H, Chen R (2019) The acute effects of ultraviolet radiation exposure on solar dermatitis in Shanghai, China. Int. J. Biometeorol. 64, 585–591.
