Ako do sada niste čuli za biljku moringa (lat. Moringa oleifera), pravo je vrijeme da je dobro upoznate. Riječ je o biljci nativnoj za područje Indije i okolnih zemalja, no izuzetno dobro uspijeva u gotovo većini tropskih i suptropskih zemalja budući da spretno odolijeva suši. Ponekad joj tepaju kao „drvo života“ili „čudotvorno drvo“ što najbolje prikazuje koliko je ova biljka na cijeni, i to već tisućama godina.
Tako je moringa već dobro znana u ayurvedi i drugim tradicionalnim medicinama, no zapadne zemlje prepoznaju njenu veličanstvenost tek unazad 50ak godina. Koliko je moringa svestrana i korisna čovječanstvu govori činjenica da se gotovo svaki dio biljke uključujući lišće, sjemenke i plod nalik mahuni može koristiti i u prehrambene i u terapijske svrhe. Pritom je iz raznih dijelova moringe do sada popisano na desetke biološki aktivnih tvari, koje je, iskreno, teško i samo pobrojati.
Nutritivna vrijednost je, u stvari, toliko impresivna, da se, u krajevima u kojim obitava, razni dijelovi moringe nerijetko koriste za boostanje nutritivnog statusa kod svih, ali osobito u pothranjene djece, te zanimljivo i za poboljšanje produkcije mlijeka u dojilja. Moringa je, općenito, u malo kalorija odličan borac protiv malnutricije.
Iako je svaki dio moringe prava riznica hranjivih tvari, nutritivno je možda najcjenjenije njeno lišće. Tako u njemu možemo pronaći pravo bogatstvo proteina te beta karotena koji nam služi kao prekursor za vitamin A, ali i vitamina C, E, folne kiselinu te kalcija, željeza magnezija, mangana i kalija. Lišće moringe ujedno obiluje brojnim antioksidansima osobito raznim polifenolima (poput kvercetina i kempferola iz skupine flavonoida ili klorogenske kiseline kao predstavnika fenolnih kiselina ), a za koje se vjeruje da su zaslužni za njeno blagotvorno djelovanje. Nalaze se tu i glukozinolati poznati po antikarcinogenom djelovanju.
Sjemenke moringe su, s druge strane, odličan izvor poželjnih masti uključujući polinezasićenih masnih kiselina, ali i oleinske kiseline po kojoj je cijenjeno maslinovo ulje. Nalaze se tu i steroli uključujući beta-sitosterol poznat po povoljnom učinku na razinu kolesterola, ali i razne fitokemikalije poput već spomenutog glukozinolata.
Plod je na cijeni zbog sadržaja vlakana i proteina, a korijenje zbog sadržaja alkaloida naziva moringinin kojem se pripisuje protuupalno djelovanje. Popis blagotvornih fitokemikalija moringe se nastavlja i dalje, ali ćemo ovdje stati kako bi se ipak više posvetili njenim povoljnim učincima.
Zahvaljujući impresivnom sadržaju bioaktivnih supstanci moringi se pripisuje niz blagotvornih učinaka na naše zdravlje pa u nekim kulturama ima čak status panaceje. Protuupalno i antioksidativno djelovanje je možda najpoznatije svojstvo, no to je tek dio priče. Tako tradicionalna medicina moringi pripisuje antibakterijsko, antifungalno i antivirusno te analgetsko djelovanje, što potvrđuje i moderna znanost te nadodaje i antikarcinogeni i potentni neuroprotektivni učinak.
Nadalje se kroz literaturu ističe blagotvorno djelovanje na zdravlje jetre, ali i srca i krvnih žila (posebice zbog potencijalno povoljnog učinka na razinu ukupnog kolesterola i triglicerida). Štoviše, neki autori smatraju kako moringa ima potencijal biti od pomoći kod metaboličkog sindroma, djelomično i zato što može povoljno utjecati na razinu glukoze u krvi, svojstvo koje se, posljednjih godina, sve više istražuje.
Moringa ima dugu tradiciju upotrebe kao anti-dijabetičke biljke u Indiji i okolnim zemljama, no u tom kontekstu, pažnju znanstvenika plijeni tek unatrag dvadesetak godina od kada se intenzivno istražuje. Tako meta analiza objavljena 2021. godine u časopisu Molecules bilježi značajan povoljan učinak ekstrakta moringe na razinu glukoze (ali i triglicerida i ukupnog kolesterola). Iako je ova analiza potvrdila ono što tradicionalna medicina već dugo zna, valja napomenuti da je riječ o analizi studija na dijabetičkim štakorima, zbog čega se ipak valja okrenuti studijama provedenim na ljudima.
Među njima svakako treba izdvojiti dvostruko slijepu, randomiziranu, placebo kontroliranu studiju Gomez-Martineza i autora iz 2021. godine objavljene u časopisu Nutrients. U studiji je sudjelovalo 73 ispitanika dobi 40 do 70 godina s predijabetesom koji su kroz period tijekom 12 tjedana uzimali ili prah lista moringe (u dozi od 2400 mg dnevno) ili placebo. U skupini koja je koristila moringu zabilježeno je značajno smanjenje u razini glukoze natašte kao i razine glikiranog hemoglobina (HbA1c) u usporedbi s placebom. Autori su zaključili kako moringa može poslužiti kao prirodan antihiperglikemijski agens.
Pažnju plijeni i studija objavljenja 2014. godine objavljena u The Journal of Food Science and Technology. U njoj je sudjelovalo 90 žena u postmenopauzi koje su podijeljene u 3 skupine: placebo, skupina koja je dobivala prah lišća amarantha te posljednja koja je dobivala prah lišća moringe. Nakon 3 mjeseca intervencije, rezultati su pokazali značajno poboljšanje statusa antioksidansa, ali i razine glukoze u krvi u skupinama koje su uzimale moringu odnosno amaranth. Povoljan učinak na glikemiju je, ipak, bio najveći u skupini koja je uzimala moringu, zbog čega su autori istakli kako ova biljka ima veliki potencijal smanjiti nepovoljne promjene koje prate menopauzu.
Brojni su autori proučavali mehanizam povoljnog učinka moringe i nekoliko je predloženih mehanizama, koji su sumirani u radu Amhada i autora objavljenog 2019 godine u časopisu Phytotherapy Research. Njeni autori ističu kako ova biljka zahvaljujući nevjerojatnim bioaktivnim supstancama koje sadrži ima sposobnost inhibirati aktivnost enzima α‐amilaze koji inače razgrađuje škrob u jednostavne ugljikohidrate. Nadalje, čini se da moringa može povećati iskorištenje glukoze u mišićima i jetri kao i povećati lučenje inzulina, ali i osjetljivost stanica na njegove učinke. Takvim sinergijskim djelovanjem moringa se nameće kao prirodan potporni način regulacije glikemije odnosno održavanja normalne razine glukoze u krvi.
Moringa se smatra sigurnom biljkom, čak i kada se koriste veće doze. Ipak, kod određenih populacija se savjetuje oprez – trudnice i dojilje su populacija kojima se općenito ne preporučuje primjena biljaka u dodacima prehrani pa tako ni moringe, dok svi ostali mogu uživati u blagodatima koje ova biljka pruža.
Reference:
