Maca
CrnaCrvenaŽuta
Što je maca? Podrijetlo, boje, sastav i obrada peruanskog korijena
Maca ukratko
| Podatak | Vrijednost |
|---|---|
| Latinski naziv | Lepidium meyenii Walp.; na deklaracijama i Lepidium peruvianum Chacón |
| Porodica | Krstašice (Brassicaceae), kao brokula, kelj i kupus |
| Podrijetlo | Središnje Ande, Peru; Bioandina maca dolazi iz regije Junín |
| Nadmorska visina | 4.000 do 4.500 m (Gonzales, 2012.) |
| Koliko dugo se uzgaja | Više od 2.000 godina (Gonzales, 2012.) |
| Jestivi dio | Podzemni gomolj (hipokotil), širok 3 do 6 cm, dug 4 do 7 cm |
| Visina biljke | 12 do 20 cm iznad tla |
| Životni ciklus | Dvogodišnja biljka: prve godine gomolj, druge cvijet i sjeme |
| Boje u urodu | Žuta oko 60%, crvena oko 25%, crna oko 15% |
Podrijetlo Bioandina mace
Bioandina maca dolazi iz peruanskih Anda, iz regije Junín, poznate po tradicionalnom uzgoju ove biljke na velikim nadmorskim visinama. Maca uspijeva u zahtjevnim planinskim uvjetima, uz velike temperaturne razlike i intenzivno sunčevo zračenje. Upravo su podrijetlo i način obrade važni čimbenici pri odabiru kvalitetne sirovine.
Odakle dolazi maca?
Maca raste u središnjim Andama, na peruanskim visoravnima između 4.000 i 4.500 m nadmorske visine, gdje se uzgaja više od 2.000 godina. Jedna je od rijetkih kultura koje uspijevaju iznad 4.000 m: danju temperatura doseže oko 24 °C, noću pada ispod nule, uz jak vjetar i jako UV zračenje.
Najpoznatije područje uzgoja je regija Junín, odakle dolazi i Bioandina maca, s oko 4.000 m nadmorske visine. Prema predaji, u Carstvu Inka maca je bila hrana plemstva i vojske, a područje današnjeg Junína davalo ju je vladarima kao danak. Narod Quechua i danas pred berbu održava obrede posvećene Pachamami, majci zemlji.
Posebna botanika i dom biljke mace
Zbog ekstremnih vremenskih uvjeta na visokoj visoravni od preko 4 000 m, danju ponekad i do 24 C’ i temperaturama leda noću s jakim vjetrom i intenzivnim UV zračenjem, doseže samo visinu od oko 12-20 centimetara. Međutim, što biljka više raste, to je snažnija!
Tajna visoke otpornosti i preživljavanja biljke mace u ovim uvjetima sastoji se upravo u podzemnom korijenu koji se botanički naziva i hipokotil. To je organ koji biljci služi za pohranu hranjivih sastojaka. Također, taj dio biljke „štedi“hranjive nutrijente tijekom prve godine svojeg dvogodišnjeg ciklusa rasta radi stvaranja sjemena, koje se odvija u drugoj godini ciklusa rasta.
Hipokotilni gomolj mace u prosjeku je širok 3-6 cm i dugačak 4-7 cm te se javlja u različitim fenotipovima, od kojih su 3 široko rasprostranjena u uzgoju (žuti, crveni i crni fenotip). Među različito obojenim gomoljima iste matične biljke, u prosjeku je oko 60% žutih, 25% crvenih i 15% crnih.
Specifičan sastav fenotipova ovisi o regiji uzgoja, uvjetima i sastavu tla, a time i stupanj promjene boje od žute do crvene i crne, te se njena kvaliteta i djelovanje mijenja. Primjerice, danas globalno tržište mace snosi velike posljedice zbog prodaje sjemena mace jednog malog uzgajivača iz Junina Kinezima, koji su 2015. i 2016. godine preplavili tržište prahom kineske mace koja nije kvalitetna, a bila je i patvorena. Prema nekim podacima, preko 50 % maca praha koji se nalazi na tržištu je, nažalost, kineska maca.
Najkvalitetnija maca na svijetu uspijeva u regiji Junin u Andama, na nadmorskoj visini od 3 900 m do 4 300 m. Peru se, između ostaloga, smatra domovinom mace!
Uzgoj i obrada Bioandina Mace
Tradicionalni uzgoj u potpunosti je ručni rad s pomnom pažnjom. Polja se održavaju bez poljoprivrednih strojeva, a usjev tradicionalnim alatima. Nakon iskapanja iz tla, korijen mace podliježe procesu sušenja na suncu. Obično se suši oko mjesec dana, na istom polju na kojem je i izrastao. Takav korijen je u većini slučajeva pun plijesni i toksina. Iz tog razloga ju domicilni narod nikada nije konzumirao sirovu, nego su korijen mace uvijek kuhali.
Naknadno su znanstvena istraživanja dokazala da upravo sušenje mace na zubatom suncu i kuhanje (termička obrada) doprinosi njezinom blagotvornom djelovanju. Za našeg boravka u Juninu, isključivo su nam posluživali kuhanu macu.
Stručno znanstveni rad Glorie Chacon, znanstvenice koja je značajan dio svog opusa posvetila proučavanju djelovanja peruanske mace u 1960-im godinama, omogućio je osnovne uvide o djelovanju i aktivnim tvarima iz mace. Chacon je tada smatrala kako bi se povoljni učinci korijena mace mogli pripisati njezinim alkaloidima. No, novijim se istraživanjima biološko djelovanje mace pripisuje sveukupnosti djelovanja sekundarnih metabolita mace, ne samo jedne ili izolirane skupine spojeva. Tako se, primjerice benzilni (aromatski) glukozinolati lako mogu metabolizirati u sekundarne metabolite sve do izotiocijanata i potom do ostalih sekundarnih metabolitima. Stoga se sekundarni metaboliti mace smatraju kemijskim markerima njezine biološke aktivnosti.
Koje su aktivne tvari u maci?
Tako se, primjerice benzilni (aromatski) glukozinolati lako mogu metabolizirati u sekundarne metabolite sve do izotiocijanata i potom do ostalih sekundarnih metabolitima. Stoga se sekundarni metaboliti mace smatraju kemijskim markerima njezine biološke aktivnosti.
Smatra se kako su za fiziološke učinke mace odgovorne njene specifične, prirodno prisutne tvari, a koje zovemo i sekundarni metaboliti.
Maca sadrži različite skupine sekundarnih metabolita, a neki od njih su:
Macamidi
(nepolarni, sekundarni amidi sastavljeni od benzilamina i masnih kiselina koje variraju s obzirom na duljinu lanca i stupanj nezasićenosti)
Macaeni
(derivati dugolančanih nezasićenih masnih kiselina)
Alkaloidi
specifične za macu (macaridin, lepidilin A i lepidilin B)
Fitosteroli
(stigmasterol, kampesterol, ergosterol (provitamin D2), brassicasterol)
Minerali i vitamini
Antocijanidi
Različiti fenotipovi hipokotila mogu posebno utjecati na različite fiziološke funkcije!
Kao jedna od najstarijih dokumentiranih tradicionalnih biljaka u Peruu, biljka maca simbolično prikazuje kako način života i preživljavanja biljke određuje i način njezinog djelovanja.
MACA - PERUANSKA BALANSATORICA HORMONA
Zašto balansatorica hormona ?
Mnoge žene simptome hormonalnog disbalansa žele riješiti prirodnim putem, a kao rješenje tog problema izvrsnom se pokazala upravo peruanska biljka maca.
Doprinosi regulaciji hormonske aktivnosti i zdravlju reproduktivnog sustava, a Crvena maca stoga ima najširu primjenu kod stanja kao što su menopauza, perimenopauza i postmenopauza.
