Autoimune bolesti

Autoimune bolesti

Autoimunity-Bioandina-1280x721.png

ŠTO SU AUTOIMUNE BOLESTI I ZAŠTO NASTAJU?

Autoimune bolesti su specifična skupina raznih poremećaja i bolesti koju karakterizira pretjerana aktivnost imunološkog sustava usmjerena protiv tvari, organa i/ili tkiva normalno prisutnih u tijelu. Do sada je opisano preko osamdeset različitih autoimunih bolesti, a svaka od njih ima isti podležeći patogenetski mehanizam – pretjeranu i nekontroliranu aktivnost imunološkog sustava.

Drugim riječima, imunološki sustav pojedinca s autoimunom bolešću ”napada” vlastiti organizam jer ga prepoznaje kao nešto strano.

Zadaća imunološkog sustava je obrana domaćina od raznih patogena i štetnih tvari koje u njega ulaze i koje se u njemu stvaraju – bakterija, virusa, toksina, alergeni, pesticida, herbicida, kemijske molekule kroz kozmetiku, itd. Imunološki sustav djeluje na više načina, a svi mehanizmi njegova djelovanja pomno su kontrolirani i usklađeni.

Važnu ulogu u takvom kolektivu imaju tzv. regulatorne T-stanice, imunosne stanice čija je zadaća modulacija imunološkog sustava i održavanje tolerancije na vlastite tkivne antigene, čime se prevenira razvoj pretjeranih autoimunih reakcija u organizmu. Naime, neki autoimuni procesi se normalno mogu naći u organizmu, međutim, oni su ograničeni i svedeni na minimum međusobnim djelovanjem raznih dijelova imunološkog sustava, između ostalih i regulatornih T-stanica. Kod razvoja autoimunih bolesti dolazi do poremećaja takve regulacije, autoimune reakcije se pojačavaju i posljedično dolazi do oštećenja raznih tkiva i organa u tijelu te pojave karakterističnih kliničkih znakova i simptoma.


ZAŠTO SE AUTOIMUNE BOLESTI ČEŠĆE JAVLJAJU KOD ŽENA?

Čak 80% bolesnika s autoimunim bolestima su žene. Ta činjenica je liječnicima i znanstvenicima poznata već desetljećima, no pravi razlog zašto je tome tako još uvijek nije dokazana. U posljednje vrijeme sve više dokaza upućuje na to da vrste, koncentracije i omjeri određenih hormona u organizmu značajno utječu na imunološki odgovor pojedinca. Žene u svom životnom vijeku prolaze kroz najmanje dva razdoblja s velikim hormonalnim promjenamapubertet i menopauzu. U takve periode još spadaju trudnoća i razdoblje dojenja. Navedena hormonalna ”burna” razdoblja imaju važan utjecaj na imunološki sustav žene i njezinu sklonost razvoju autoimunih bolesti.

Pokazalo se kako ženski spolni hormon estrogen potiče aktivaciju imunosnog sustava, dok ga muški spolni hormon testosteron u određenoj mjeri suprimira. Upravo zbog toga su žene otpornije na neke infektivne bolesti, ali su zato i podložnije razvoju autoimunih bolesti.

Uobičajeni simptomi autoimunih bolesti / stanja:

🔴 Autoimune bolesti dijele mnoge zajedničke simptome, no upala je središnji mehanizam kojim imunološki sustav oštećuje organe i tkivo, što je povezanost s osjetljivošću i boli.

Ostali simptomi uključuju:

🔴 oticanje i crvenilo na mjestu upale
🔴 umor
🔴 groznica
🔴 neobjašnjiv gubitak kilograma
🔴 osip, ekcem
🔴 bol u mišićima
🔴 ukočenost zglobova koja se poboljšava s aktivnošću, a pogoršava s odmorom
🔴 bolovi u leđima noću koji se pogoršavaju s mirovanjem i nepokretnošću
🔴 podložnost alergiji i intoleranciji na hranu



KOJE SU NAJČEŠĆE AUTOIMUNE BOLESTI U ŽENA?

SISTEMNI ERITEMATOZNI LUPUS – SLE – Autoimuni procesi usmjereni su na krvne žile, vezivna tkiva i razne organe.

AUTOIMUNE BOLESTI ŠTITNJAČE – Autoimune bolesti štitnjače su Hashimotov tireoiditis i Gravesova bolest. Obje bolesti kao podležeći patogenetski mehanizam imaju djelovanje autoantitijela na tkivo štitnjače, što rezultira uništavanjem tkiva, pretjeranim oslobađanjem hormona štitnjače – tireotoksikozom (Gravesova bolest) ili prolaznim povećanjem koncentracije hormona u krvi, a zatim hipotireozom (Hashimoto).

REUMATOIDNI ARTRITIS – Reumatoidni artritis je upalna autoimuna bolest vezivnog tkiva koja se najviše očituje na zglobovima.

PSORIJAZA – Psorijaza je kronična upalna bolest koja zahvaća kožu, vlasište i nokte. Često dolazi pridružena uz neke druge autoimune bolesti poput reumatoidnog artritisa.

VITILIGO – Vitiligo je kronična kožna bolest koju karakteriziraju područja hipopigmentacije, odnosno depigmentacije na koži zbog gubitka melanocita.


STRES – PRVI HORMONI KOJI REAGIRAJU SU INZULIN I KORTIZOL

Nažalost, naša tijela ne mogu razlikovati razne vrste stresora emocionalni, fiziološki ili fizički. Sve ove različite vrste stresora mogu potaknuti oslobađanje kortizola. Jedan od najstresnijih događaja koji naša tijela rutinski doživljavaju je disglikemija ili neravnoteža šećera u krvi, što dugoročno može dovesti do inzulinske rezistencije. Uobičajeni obrazac disglikemije je hipoglikemija ili nizak šećer u krvi.

Uobičajeni simptomi hipoglikemije uključuju razdražljivost, glad, tjeskobu, drhtavost i umor. Svaki put kad naša tijela uđu u hipoglikemijsko stanje, naše nadbubrežne žlijezde oslobađaju kortizol kako bi pomogao stabilizirati razinu šećera u krvi. To nam daje privremeni porast šećera u krvi, a kao rezultat toga i privremeni porast energije. Ovaj jo jo ciklus šećera u krvi vrši stalni pritisak na nadbubrežne žlijezde. S vremenom će ovaj unutarnji kronični stres smanjiti razinu IgA duž crijevne sluznice, promovirati crijevnu propusnost i vjerojatno pridonijeti razvoju osjetljivosti na hranu, a samim time i samu podložnost upali sluznica i jaču osjetljivost na same alergene, te tako i samu podložnost za autimune bolesti.


MOGU LI SE AUTOIMUNE BOLESTI PREVENIRATI?

Većina autoimunih bolesti ima značajnu genetsku podlogu, što znači da se sklonost za razvoj takvih bolesti u obitelji nasljeđuje. Izbjegavanje poznatih rizičnih čimbenika, odnosno okolišnih faktora koji mogu djelovati kao okidači za razvoj takvih bolesti, važan su način na koji možete prevenirati ili bolje rečeno smanjiti rizik od razvoja autoimunih bolesti. To osobito vrijedi ako ste u obitelji imali jednu od prethodno navedenih bolesti ili neku drugu autoimunu bolest,kao i ako ste žene s autoimunom bolesti i planirate trudnoću, a moguće i da već imate problema s plodnosti.


Kao pomoć organizmu prijeđite na prirodniju i zdraviju alternativu kojem god području života možete. Više boravite u prirodi i na svježem zraku, konzumirajte namirnica provjerenog porijekla, koristite prirodnu kozmetiku, izbjegavajte štetne navike kao što su pretjerana konzumacija alkohola i pušenje itd.


SAVJETOVANJE:

Za sva pitanja oko odabira vrste Mace, konzumacije ili nuspojava, kontaktirajte naš Bioandina Maca ekspert tim. Upit pošaljite na email adresu: savjetovanje@bioandina.hr

Jelmark d.o.o.

Mošćenička 15
10 000 Zagreb
Mob: 091.223.8814
email: info@bioandina.hr

   

Newsletter