Maca
CrnaCrvenaŽuta
Što je Maca?
Unatoč tome što je maca korijen, te njenoj graničnosti između hrane i ljekovite biljne vrste, maca se svrstava u istu porodicu kao kelj i brokula te ima bogatu tradiciju primjene u fitoterapiji zbog specifičnog sastava i djelovanja.
Pojam „maca” izvorno je izveden iz kulture Chibcha, a čine ga slogovi riječi „ma“(„s većih nadmorskih visina“) i „ca“ („hrana koja jača“). Na jeziku Quechua poznata je i kao “ayak chichira” ili “ayak willka”.
Maca (maka) je povrće iz porodice Brassicaceae, porijeklom je iz Perua i optimalno uspijeva na andskim visoravnima, na 3 700 do 4 300 m nadmorske visine. Jedna je od samo nekoliko biljaka na svijetu koje opstaju na nadmorskoj visini većoj od 4 000 m. Najčešće se uzgaja u tri komercijalizirane boje: žutoj (zlatnoj), crvenoj i crnoj.
Dio je prehrane više civilizacija Anda od kojih su Inke najpoznatija, a u ćupovima naroda Mochica pronađeni su ostaci ploda mace iz perioda od oko 2 000 p.n.e. Smatra se svetim korijenom jer je oduvijek korištena kao žrtva bogovima. Pripadnici peruanskog naroda Quechua tvrde kako je macu stvorila boginja Inka Pachamama, majka zemlje, te joj i dan danas posvećuju vrlo slikovite i sadržajne obrede – pred žetvu i pred vađenje ploda.
Najbolja maca dolazi iz izvorne kolijevke uzgoja mace – iz regije Junín, čija je posebna mikroklima te mineralima bogato tlo zapravo i rodno mjesto samonikle biljke mace. U carstvu Inka, konzumiranje biljke u osnovi je bilo rezervirano za plemstvo i vojsku zbog tradicionalne primjene te njezinih ljekovitih i prehrambenih svojstva. Vladari Inka macu su dostavljali kao danak, posebno u regiji današnjeg Junína otkuda i dolazi naša Bioandina maca.
Posebna botanika i dom biljke mace
Zbog ekstremnih vremenskih uvjeta na visokoj visoravni od preko 4 000 m, danju ponekad i do 24 C’ i temperaturama leda noću s jakim vjetrom i intenzivnim UV zračenjem, doseže samo visinu od oko 12-20 centimetara. Međutim, što biljka više raste, to je snažnija!
Tajna visoke otpornosti i preživljavanja biljke mace u ovim uvjetima sastoji se upravo u podzemnom korijenu koji se botanički naziva i hipokotil. To je organ koji biljci služi za pohranu hranjivih sastojaka. Također, taj dio biljke „štedi“hranjive nutrijente tijekom prve godine svojeg dvogodišnjeg ciklusa rasta radi stvaranja sjemena, koje se odvija u drugoj godini ciklusa rasta.
Hipokotilni gomolj mace u prosjeku je širok 3-6 cm i dugačak 4-7 cm te se javlja u različitim fenotipovima, od kojih su 3 široko rasprostranjena u uzgoju (žuti, crveni i crni fenotip). Među različito obojenim gomoljima iste matične biljke, u prosjeku je oko 60% žutih, 25% crvenih i 15% crnih.
Specifičan sastav fenotipova ovisi o regiji uzgoja, uvjetima i sastavu tla, a time i stupanj promjene boje od žute do crvene i crne, te se njena kvaliteta i djelovanje mijenja. Primjerice, danas globalno tržište mace snosi velike posljedice zbog prodaje sjemena mace jednog malog uzgajivača iz Junina Kinezima, koji su 2015. i 2016. godine preplavili tržište prahom kineske mace koja nije kvalitetna, a bila je i patvorena. Prema nekim podacima, preko 50 % maca praha koji se nalazi na tržištu je, nažalost, kineska maca.
Najkvalitetnija maca na svijetu uspijeva u regiji Junin u Andama, na nadmorskoj visini od 3 900 m do 4 300 m. Peru se, između ostaloga, smatra domovinom mace!
Uzgoj i obrada Bioandina Mace
Tradicionalni uzgoj u potpunosti je ručni rad s pomnom pažnjom. Polja se održavaju bez poljoprivrednih strojeva, a usjev tradicionalnim alatima. Nakon iskapanja iz tla, korijen mace podliježe procesu sušenja na suncu. Obično se suši oko mjesec dana, na istom polju na kojem je i izrastao. Takav korijen je u većini slučajeva pun plijesni i toksina. Iz tog razloga ju domicilni narod nikada nije konzumirao sirovu, nego su korijen mace uvijek kuhali.
Naknadno su znanstvena istraživanja dokazala da upravo sušenje mace na zubatom suncu i kuhanje (termička obrada) doprinosi njezinom blagotvornom djelovanju. Za našeg boravka u Juninu, isključivo su nam posluživali kuhanu macu.
Stručno znanstveni rad Glorie Chacon, znanstvenice koja je značajan dio svog opusa posvetila proučavanju djelovanja peruanske mace u 1960-im godinama, omogućio je osnovne uvide o djelovanju i aktivnim tvarima iz mace. Chacon je tada smatrala kako bi se povoljni učinci korijena mace mogli pripisati njezinim alkaloidima. No, novijim se istraživanjima biološko djelovanje mace pripisuje sveukupnosti djelovanja sekundarnih metabolita mace, ne samo jedne ili izolirane skupine spojeva. Tako se, primjerice benzilni (aromatski) glukozinolati lako mogu metabolizirati u sekundarne metabolite sve do izotiocijanata i potom do ostalih sekundarnih metabolitima. Stoga se sekundarni metaboliti mace smatraju kemijskim markerima njezine biološke aktivnosti.
Koje su aktivne tvari u maci?
Tako se, primjerice benzilni (aromatski) glukozinolati lako mogu metabolizirati u sekundarne metabolite sve do izotiocijanata i potom do ostalih sekundarnih metabolitima. Stoga se sekundarni metaboliti mace smatraju kemijskim markerima njezine biološke aktivnosti.
Smatra se kako su za fiziološke učinke mace odgovorne njene specifične, prirodno prisutne tvari, a koje zovemo i sekundarni metaboliti.
Maca sadrži različite skupine sekundarnih metabolita, a neki od njih su:
Macamidi
(nepolarni, sekundarni amidi sastavljeni od benzilamina i masnih kiselina koje variraju s obzirom na duljinu lanca i stupanj nezasićenosti)
Macaeni
(derivati dugolančanih nezasićenih masnih kiselina)
Alkaloidi
specifične za macu (macaridin, lepidilin A i lepidilin B)
Fitosteroli
(stigmasterol, kampesterol, ergosterol (provitamin D2), brassicasterol)
Minerali i vitamini
Antocijanidi
Različiti fenotipovi hipokotila mogu posebno utjecati na različite fiziološke funkcije!
Kao jedna od najstarijih dokumentiranih tradicionalnih biljaka u Peruu, biljka maca simbolično prikazuje kako način života i preživljavanja biljke određuje i način njezinog djelovanja.
MACA - PERUANSKA BALANSATORICA HORMONA
Zašto balansatorica hormona ?
Mnoge žene simptome hormonalnog disbalansa žele riješiti prirodnim putem, a kao rješenje tog problema izvrsnom se pokazala upravo peruanska biljka maca.
Doprinosi regulaciji hormonske aktivnosti i zdravlju reproduktivnog sustava, a Crvena maca stoga ima najširu primjenu kod stanja kao što su menopauza, perimenopauza i postmenopauza.
