Mnoštvo blogova na našoj stranici posvećeno je tradicionalnim biljkama s područja Anda te smo uvjereni kako ste već dobro upoznati sa zdravstvenim dobrobitima mace, camu camu-a i mačje kandže. Međutim, sad je pravo vrijeme da vas upoznamo s novim (ali starim) biljkama koje se tradicionalno koriste na području Perua te su na tom područjima jednako popularne i dobrotvorne kao i ranije spomenute biljke.
Rod biljaka Jatropha čini oko 175 različitih biljnih vrsta koje su originalno porijeklom iz tropske Amerike, međutim danas ih se može pronaći i diljem tropskog i subtropskog pojasa Azije i Afrike. Naziv „Jatropha“ potječe od grčkih riječi „jatros“ što znači „doktor“ te riječi „trophe“ što znači „hrana“, stoga je jasno kako su biljke ovog roda tradicionalno korištene u medicinske svrhe. Jedna od tih biljaka je i Huanarpo macho (Jatropha macrantha).
Huanarpo macho je biljka koja je autohtona za Andsko područje te njezinu stabljiku, lišće i korijen tamošnje stanovništvo tradicionalno koristi u različite medicinske svrhe.
Biljka Huanarpo macho se tradicionalno koristila zbog svojih afrodizijačkih svojstava, a današnja znanost smatra kako se može koristiti i u liječenju erektilne disfunkcije.
Tradicionalno se zbog njezinih afrodizijačkih svojstava radio uvarak od kore koji se konzumirao 3 puta dnevno ili vodeni macerat kojeg su se dnevno konzumirale 1-2 čašice.
Studija objavljena prošle godine je promatrala kako je prethodno osušena etil-acetatna frakcija stabljike i lišća biljke Huanarpo macho utjecala na erektilnu disfunkciju kod eksperimentalnih štakora. Eksperimentalnim životinjama je ubrizgavan ketamin tokom 14 dana kako bi im se izazvala erektilna disfunkcija, a zatim su im se oralnim putem davale etil-acetatne frakcije stabljike ili lišća biljke Huanarpo macho. U odnosu na kontrolnu skupinu, štakori koji su konzumirali Huanarpo macho su imali veću seksualnu motivaciju i stimulaciju, a jači efekt je imalo korištenje lišća u odnosu na stabljiku. Osim toga, fitokemijska analiza biljke je prikazala kako biljka sadrži velik broj fitokemikalija, njih čak 77 u listovima te 42 u stabljici. Neke od naglašenih kemijskih skupina su bile organske i fenolne kiseline, flavonoidi, kumarini, masne kiseline, lipidi, seskviterpenski laktoni, terpenoidi i antrakinoni koji osiguravaju antioksidativnu aktivnost i njezino sveukupno pozitivno djelovanje.
Osim toga, jedna studija je promatrala utjecaj praha biljke Huanarpo macho u sinergiji sa prahom biljke mace (Lepidium meyenii) na razine 17-β-estradiola, progesterona i testosterona u krvi te razinu embrionalne imlpantacije u miševa. Rezultati su pokazali kako je kombinacija dviju biljaka značajno povećala razinu testosterona u krvi muških miševa, dok promjene u razinama 17-β-estradiola i progesterona nisu bile značajne. Smatra se kako bi za to mogli biti zaslužni saponini koje ove biljke sadrže. Poznato je kako saponini mogu utjecati na normalizaciju lučenja spolnih hormona te ih se zato može koristiti za liječenje seksualne disfunkcije
Osim kao afrodizijak i sredstvo za liječenje seksualne disfunkcije, biljka Huanarpo macho ima potencijala biti sredstvom za ublažavanje mnogih tegoba te ćemo u nastavku ovog bloga iznijeti samo neke od najvažnijih saznanja povezanih s ovom biljkom.
Uvarak od biljke Huanarpo macho se tradicionalno koristi za liječenje dijabetesa, a obloge od stabljike se koriste za liječenje čireva na koži. Osim toga, infuzija prethodno mljevenog i kuhanog korijena se koristila kao sredstvo za „pročišćavanje“ krvi.
Znanstvene studije također predlažu još nekoliko zanimljivih djelovanja ove biljke.
Jedna studija je došla do zaključka kako etanolni ekstrakt stabljike ove biljke ima bronhodilatacijski učinak (proširenje dišnih puteva), a za takvo djelovanje se zaslužnima smatraju njezini sekundarni metaboliti alkaloidi, flavonoidi, tanini, kumarini i fenoli.
Zabilježeno je i protuupalno djelovanje inhibicijom medijatora upalnih procesa NF-κB te aktivacijom Nrf2 koji regulira ekspresiju antioksidativnih proteina. Ista studija je zabilježila i antimelanogeni učinak (smanjenje stvaranja melanina) što bi moglo biti od velike važnosti za zdravlje kože, organu koji je najizloženiji vanjskim utjecajima. Za takve učinke se zaslužnima smatraju pentaciklički prsteni iz oleanolne kiseline, azarolične kiseline i 3-okso euksafske kiseline.
Možda i najzanimljivije je spomenuti kako pomolinska i euskafska kiselina iz ove biljke svojim djelovanjem na NF-κB te HIF-1a potencijalno mogu utjecati i na tumorske stanice. NF-κB i HIF-1a su blisko povezani dijeljenjem mnogih podražaja koji mogu aktivirati i napadati gene te surađuju kako bi stvorili potrebne uvjete da se tumor poveća i postane agresivan. Ovo istraživanje je prvo koje je promatralo utjecaj ove biljke na tumorske stanice te je ovakvo saznanje svakako važno te se nadamo kako će u budućnosti biti još istraživanja koja će potvrditi ovo djelovanje.
Nadamo se kako vam je ovaj kratki pregled najvažnijih medicinskih svojstava biljke Huanarpo macho bio zanimljiv te u vama dodatno pobudio želju za upoznavanjem tradicionalnih andskih biljaka koje u Europi i u Lijepoj našoj nisu niti približno poznate i popularne kao što su u Južnoj Americi. Sve u svemu, možemo se složiti kako je Huanarpo macho biljka zanimljivih i svestranih medicinskih svojstava koja osim svoje tradicionalne primjene, ima potencijala biti vrijednim sastojkom dodataka prehrani za pomoć kod erektilne disfunkcije, ali i brojnih drugih medicinska stanja.
Literatura:
Apaza, L., Antognoni, F., Potente, G., Rumbero Sánchez, A. (2021): Triterpenoids isolated from Jatropha macrantha (Müll. Arg.) inhibit the NF-κB and HIF-1α pathways in tumour cells. Natural Product Research. 35(24). 5843-5847
Apaza, L., Serban, A. M., Puerto Madorrán, M. J., Fernández-Grifol, M., Rumbero Sánchez, Á. (2021). Anti-Melanogenic and Anti-Inflammatory Activities of Triterpenoids from Jatropha macrantha. Revista Brasileira de Farmacognosia. 31(1). 40–50.
Cavalcante, N. B., Diego da Conceição Santos, A., Guedes da Silva Almeida, J. R. (2020). The genus Jatropha (Euphorbiaceae): A review on secondary chemical metabolites and biological aspects. Chemico-biological interactions. 318. 108976
Chávez H., Palomino F., Angelino J., Torres E., Bendezú M.R., García J.A., Loja B., Muñoz A.M., Alvarado A.T. (2021) In Vivo bronchodilator Evaluation of the Ethanolic Extract of the Stems of Jatropha Macrantha Müll.Arg. Evaluación Broncodilatadora in Vivo Del Extracto Etanólico de Los Tallos de Jatropha Macrantha Müll.Arg. Journal of Pharmacy & Pharmacognosy Research. 9(6). 937–946.
Oshima, M., Gu, Y., Tsukada, S. (2003). Effects of Lepidium meyenii Walp and Jatropha macrantha on blood levels of estradiol-17 beta, progesterone, testosterone and the rate of embryo implantation in mice. The Journal of veterinary medical science. 65(10). 1145–1146.
Pardo, O., 2002. Ethobotanica de algunas cataceas y suculentas del Peru. Chloris Chilensis. 5. 1
Sabandar, C.W., Ahmat, N., Jaafar, F.M., Sahidin, I. (2013). Medicinal property, phytochemistry and pharmacology of several Jatropha species (Euphorbiaceae): A review. Phytochemistry. 85. 7–29
Tinco-Jayo, J.A.; Aguilar-Felices, E.J.; Enciso-Roca, E.C.; Arroyo-Acevedo, J.L.; Herrera-Calderon, O. (2022) Phytochemical Screening by LC-ESI-MS/MS and Effect of the Ethyl Acetate Fraction from Leaves and Stems of Jatropha macrantha Müll Arg. on Ketamine-Induced Erectile Dysfunction in Rats. Molecules. 27. 115
