Sigurnost, optimizam, samopoštovanje, prihvaćanje sebe i drugih, vjera u ono što radimo bez obzira što radimo, pronalaženje zadovoljstva u aktivnostima koje biramo, kapacitet za suočavanje sa lijepim i manje lijepim događajima u životu … dio su naše mentalne snage i odraz mentalnog zdravlja. Mentalna snaga pojedinca prepoznaje se i u posustajanju, nezadovoljstvu, pesimizmu, pogrešnim izborima za sebe i okolinu, nemogućnošću nošenja sa teškim situacijama i životnim događajima, niskom samopoštovanju… Stoga se danas u stručnim krugovima zna da je mentalno zdravlje dio našeg općeg zdravlja te da predstavlja iznimno važan izvor snage i sigurnosti za pojedinca, ali i za odnose u obitelji i društvu.
Opće zdravlje, a tako i mentalno zdravlje preduvjet je i temeljna odrednica kvalitete života.
Stres, emocionalne i fizičke traume, loša prehrana, užurbani način života i nekvalitetan odmor igraju veliku ulogu u narušavanju osjetljive ravnoteže kemije mozga, a time i homonalnog sustava, kao i općeg stanja organizma. Dugoročno ovakav tempo života može izazvati mentalne poremećaje poput anksioznosti, depresije, poremećaj pažnje, mentalne magle, nesanice, umora i iscrpljenosti organizma.
NAJČEŠĆI MENTALNI, PSIHOLOŠKI PROBLEMI:
1. ANKSIOZNOST ILI TJESKOBA
Jedan od najčešćih psiholoških problema, zasigurno je anksioznost ili tjeskoba koji se mogu opisati kao osjećaj opće napetosti, zabrinutosti, velikog stresa, panike ili straha, a javlja se kada je osoba izložena nekoj stvarnoj ili izmišljenoj prijetećoj situaciji. Očituje se fizičkim i psihičkim simptomima koje osoba doživljava kao izrazito neugodne i to u periodu duljem od šest mjeseci.
Smatra se da i do 10% opće populacije pati od nekog oblika anksioznog poremećaja. Često dolazi u kombinaciji s drugim poremećajima, posebice depresijom, a prikazuje se u obliku različitih tjelesnih simptoma.
Najčešći simptomi:
- prekomjerna briga ili zabrinutost zbog nekih događaja
- poteškoće s obavljanjem svakodnevnih aktivnosti
- opća uznemirenost i osjećaj ‘bezizlaznosti’
- umor
- razdražljivost
- napetost tijela
- problemi sa spavanjem
- povremeni napadaji panike
2. DEPRESIJA
Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu rapidno se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna. Danas, depresija je drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan!
Prema definiciji, depresija je karakterizirana depresivnim raspoloženjem ili gubitkom užitka na više od dva tjedna sa sljedećim simptomima:
- osjećaj bezvoljnosti
- vidljiv i značajan gubitak uživanja u gotovo svim aktivnostima
- promjene u težini (debljanje ili mršavljenje)
- neprestani umor i gubitak energije
- ponavljajuće misli o samoozljeđivanju
- nesanica ili (rjeđe) pretjerano spavanje
- osjećaj bezvrijednosti ili velike i neprimjerene krivnje
- smanjena sposobnost mišljenja ili koncentracije i neodlučnost
3. BIPOLARNI POREMEĆAJ
Bipolarni poremećaj opisuje različite tipove i iskustva koja se mijenjaju između maničnog, hipomaničnog i depresivnog raspoloženja, a karakteriziraju ga sljedeći simptomi:
Manične epizode
- povećana brzina govora i osjećaj pritiska za razgovorom
- primjetno prenapuhane ideje o sposobnostima ili samopoštovanju
- smanjena potreba za snom
- ubrzane i nekontrolirane misli
- manjak koncentracije
- nemir i uznemirenost
- razna rizična ponašanja
- nepromišljeno trošenje
- impulzivnost
- digresije u razgovoru i stalno skakanje s teme na temu
4. POREMEĆAJ MANJKA PAŽNJE / HIPERAKTIVNOST (ADHD)
Odrasli će često imati pet ili više naznaka nepažnje i hiperaktivnosti koje u više segmenata narušavaju svakodnevni život u periodu od šest mjeseci i više, a simptomi koje ADHD uključuje su:
Nepažnja:
- pretjeran osjećaj bezbrižnosti
- poteškoće s koncentracijom
- poteškoće s izravnom komunikacijom
- loša organizacija vremena
- izbjegavanje i otpor prema zadacima koji iziskuju mentalni napor
- učestalo gubljenje ili zametanje stvari i predmeta
- generalna zaboravljivost
Hiperaktivnost / potisak:
- nervoza i tikovi
- nasumično napuštanje razgovora
- nemir
- problemi s aktivnostima koje iziskuju smirenost i koncentraciju
- konstantna potreba za akcijom i pokretom
- potreba za stalnom komunikacijom i komentiranjem
- poteškoće u čekanju
- prekidanje i nametanje drugima
ŠTO SAMI MOŽEMO UČINITI ZA SVOJE MENTALNO ZDRAVLJE?
Mi sami možemo činiti svaki dan male stvari koje će puno značiti u očuvanju mentalnog zdravlja, a time i na cjelokupnu homeostazu organizma. Neki od tih koraka podrazumijevaju zdrave životne izbore, izdvajanje vremena za sebe, za opuštanje i razmišljanje o sebi, smijanje i zabavu, prepoznavanje stresa i nošenje sa njim, kao i traženje pomoći kada se ne možemo sami izboriti sa problemima.
Za čuvanje mentalnog zdravlja osnovne su preporuke:
- Razvijati zdrave životne navike i stilove te birati zdrav život koji uključuje zdravu prehranu (to ne znači skupu hranu-mediteranska prehrana!), fizičku aktivnost i kvalitetne odnose sa drugima (prvenstveno u obitelji, sa prijateljima ali i na radnom mjestu…).
Zdravi životni izbori su prva generalna, sveobuhvatna zaštita zdravlja, a ovise o nama samima! - Ukoliko osoba ima loše ili teške odnose sa drugima koji je opterećuju, ukoliko teže komunicira sa drugim ljudima dobro je da se uključi u razne dostupne radionice, predavanja, psiho edukacije koje vode stručnjaci. Uvijek je dobro i pravo vrijeme da naučimo bolje razumjeti sebe i druge, bolje komunicirati sa drugima, bolje zastupati sebe i da gradimo ukupno bolje odnose koji za nas imaju zaštitnu funkciju!
- Prepoznati vlastite teškoće i smetnje, posebice kada osoba ima osjećaj da je teškoće preplavljuju i da se ne može sa njima sama nositi. Savjetovati se sa svojim liječnikom i koristiti psihološke usluge stručnjaka!
Mediteranska prehrana obiluje visokim unosom povrća, voća, cjelovitih žitarica, ribe i morskih plodova, orašastog voća i maslinovog ulja, umjeren unos niskomasnih mliječnih proizvoda i crvenog mesa te vrlo nizak unos prerađene hrane, zasićenih i trans masti, dodanog šećera i soli
- Ključnu ulogu u povezanosti prehrane i raspoloženja mogu imati određene namirnice ili načini prehrane kroz utjecaj na glikemiju, imunosnu aktivaciju i crijevnu mikrobiotu
- Povećana konzumacija svježeg voća i povrća povezana je s većim osjećajem sreće i većim stupnjem mentalnog zdravlja
- Malnutricija i pretilost povezani su s kontrolom raspoloženja i većom osjetljivosti na stres, što govori o snažnoj povezanosti između prehrane, metabolizma i mentalnog stanja
Mnogi ljudi koji pate od poremećaja mentalnog zdravlja često traže komplementarne ili alternativnu biljnu podršku za podršku kod navedenih simptoma. Ljekovite biljke, adaptogenog djelovanja, aktioksidansi, esencijalne omege 3, vitamini i minerali mogu biti moćna podrška prehrani u podršci organizmu kada se koriste na vrijeme i u pravoj dozi. Pritom je najbolji individualni pristup, u skladu sa simptomima.
Adaptogene biljke i antioksidansi pokazuju moguće djelovanje kao podrška organizmu za homeostazu hormonalnog i općeg stanja organizma kroz razdoblja jakog stresa.
Biljke se općenito smatraju sigurnima za upotrebu, neka ograničenja ipak postoje, zbog čega je poželjno prije primjene posavjetovati se sa stručnom osobom.
