Utjecaj vitamina C na kognitivnu funkciju

Mozak je iznimno važan organ koji ima ulogu upravljačkog centra cijelog tijela. Metabolički je najaktivniji organ koji je aktivan i dok smo budni i dok spavamo te troši čak 20-30% svakodnevne energetske potrebe organizma odraslog čovjeka u stanju mirovanja. Regulira endokrine i autonomne funkcije, ali i naše kognitivne funkcije. Na moždanu funkciju, kao i na kognitivne funkcije, utječu brojni faktori, kao i unos nekih esencijalnih nutrijenata. Stoga smo ovaj blog odlučili posvetiti utjecaju vitamina C na kognitivnu funkciju, ali i na rizik za nastajanje nekih bolesti povezanih s gubitkom kognitivne funkcije (Alzheimerova bolest).

Što su kognitivne funkcije?

Kognitivne funkcije su mentalni procesi kojima postajemo svjesni nečega, percipiramo i razumijemo ideje, to jest odnose se na procese u našem mozgu kojima primamo i obrađujemo informacije.

DSM-5 definira šest ključnih domena kognitivne funkcije, a to su:

  • Kompleksna pozornost

Kompleksna pozornost je naša sposobnost da budemo usredotočeni na više stvari odjednom te da izaberemo na što ćemo obratiti pozornost, a što zanemariti. Kako bismo uz prisutnost distrakcija i paralelnih zadataka ostali usredotočeni potreban je značajan napor našeg mozga.

  • Izvršna funkcija

Kognitivne sposobnosti više razine koje su potrebne za koordinaciju drugih kognitivnih sposobnosti i ponašanja. Te funkcije su nam potrebne za planiranje, određivanje prioriteta, donošenje odluka, reagiranje na naše okruženje i obavljanje različitih zadataka.

  • Učenje i memorija

Učenje i memorija „najpoznatiji“ su elementi kognitivne funkcije, a omogućuju nam bilježenje informacija (npr. činjenica i događaja) te njihovo dohvaćanje kada nam je to potrebno.  Funkcioniranje pamćenja jedna je od najsloženijih i najrazličitijih kognitivnih domena i sastoji se od mnogih poddomena, uključujući kratkotrajnu i dugotrajnu memoriju.

  • Jezik

Jezik je snažno povezan s našom sposobnošću komunikacije i izražavanjem, bilo pisanjem, čitanjem ili govorom.

  • Perceptivno-motorička kontrola

Naša sposobnost da koordiniramo pokrete našeg tijela kao odgovor na događaje oko nas, to jest naša interakcija s okolinom kombiniranjem naših osjetila i motoričkih sposobnosti.

  • Socijalna kognicija

Način na koji obrađujemo, pamtimo i koristimo informacije u društvenim kontekstima da objasnimo i predvidimo svoje ponašanje i ponašanje drugih. To uključuje sposobnost da kontroliramo svoje impulzivno ponašanje, izražavamo empatiju, čitamo izraze lica i motiviramo se.

Iako su kognitivne funkcije podijeljene u različite domene važno je napomenuti kako sve one sadrže različite poddomene, ali i to da se različite kognitivne funkcije međusobno isprepliću te je za pravu sliku o stanju kognitivne funkcije neke osobe važno promatrati sve kognitivne funkcije kao cjelinu, a ne svaku zasebno.

Utjecaj faktora životnog stila na kognitivnu funkciju

Čitajući o kognitivnim funkcijama, vjerujem da ste primijetili kako su one iznimno bitne za naše razmišljanje i djelovanje te nas na neki način i formiraju u osobe kakve jesmo. Iz tog razloga im je potrebno posvetiti veliku pažnju te se odgovornim ponašanjem i brigom za vlastito zdravlje pobrinuti da naša kognitivna funkcija bude što bolja. Nažalost, neke kognitivne vještine opadaju u procesu starenja (npr. pamćenje, aktivnost rješavanja problema..), a za to opadanje postoje različiti čimbenici rizika. Na neke od njih ne možemo utjecati, a to su dob, spol, rasa i genetska predispozicija. Zanimljivo je napomenuti da je čak 60% gubitka općih kognitivnih sposobnosti genetskog porijekla. S druge strane, na neke od čimbenika rizika možemo djelovati, a to su prehrana, tjelesna aktivnost, način života i obrazovanje.   

Kako bi se sačuvala kognitivna funkcija i spriječila pojava demencije i Alzheimerove bolesti našem tijelu mogu pomoći brojni nutrijenti dobiveni iz hrane, ali i dodataka prehrani. Oni koji se najčešće spominju u tom kontekstu su: omega-3 masne kiseline, neki od vitamina B skupine (folat te vitamini B6 i B12), vitamini C, D i E, flavonoidi, karotenoidi te organosumporni spojevi. Kako bi se pravilnom prehranom osigurali navedeni nutrijenti bitni za očuvanje kognitivne funkcije, osmišljena je i posebna dijeta – MIND dijeta. MIND dijeta je kombinacija dviju popularnih dijeta, mediteranske dijete te DASH dijete (dijeta za pomoć u liječenju i prevenciji hipertenzije). Namirnice koje se preporučaju su cjelovite žitarice, riba (posebice masna riba bogata omega-3 masnim kiselinama), sve vrste povrća (posebice zeleno lisnato povrće), grahorice, orašasti plodovi, bobičasto voće, maslinovo ulje, meso peradi, ali i umjerena konzumacija (ne više od jedne čaše dnevno) kvalitetnog crnog ili bijelog vina. Smatra se kako prehrana bogata navedenim namirnicama može smanjiti oksidativni stres i sistemsku upalu, ali i smanjiti razinu β-amiloidnih proteina te na taj način očuvati kognitivnu funkciju i spriječiti pojavu neurodegenerativnih bolesti.

Važan faktor u kognitivnom zdravlju je i kvaliteta sna. Smatra se kako su poremećaji spavanja, uključujući i prekratko, ali i predugo trajanje sna, nesanica, opstruktivna apneja, poremećaj cirkadijalnog ritma i kvaliteta spavanja, povezani s povećanim rizikom od kognitivnog oštećenja te Alzheimerove bolesti.

Osim prehrane i kvalitete sna, tjelesna aktivnost isto može imati utjecaj na kognitivnu funkciju na nekoliko načina. Tjelesna aktivnost poboljšava upravljanje čimbenicima kardiovaskularnog rizika (npr. dijabetes, hipertenzija, dislipidemija i pretilost) koji se povezuju s lošijim kognitivnim performansom. Osim toga, aerobna tjelovježba je također povezana s povećanjem moždanog neurotrofičnog faktora, koji može stimulirati rast neuronskih stanica i održavati neurone u optimalnom statusu.

 

 

Uloga vitamina C u očuvanju kognitivnih funkcija

Vitamin C (askorbinska kiselina) je vitamin topljiv u vodi te snažan antioksidans s brojnim funkcijama u ljudskom organzimu. Ljudsko tijelo ga ne može samo sintetizirati te ga je potrebno unijeti hranom i/ili dodacima prehrani, stoga se smatra esencijalnim nutrijentom. Najbogatiji izvori vitamina C su svježe voće i povrće, npr. citrusno voće, zelena paprika, jagode, brokula, šipak, višnja, crni ribiz, kupus, prokulica, repa… Valja napomenuti kako najveću koncentraciju biljnog vitamina C sadrži plod egzotične biljke iz andskih predjela – camu camu. Camu camu sadrži čak 2,4-3 g vitamina C na 100 g namirnice, a zbog sadržaja brojnih drugih nutrijenata (kalcij, magnezij, željezo, mangan, cink, vitamin B12, polifenoli, karotenoidi…) se smatra superhranom te funkcionalnom namirnicom, a s obzirom da je sirov camu camu jako kiseo, popularan je kao dodatak prehrani.

Vitamin C je kofaktor u brojnim enzimskim reakcijama te na taj način utječe na funkcioniranje brojnih organskih sustava u tijelu. Utječe na stvaranje kolagena koji je bitan za zdravlje kože, kose i noktiju, ali i vezivnog tkiva. Osim toga, iznimno je važan za jačanje imunološkog sustava, utječe na sintezu brojnih hormona, ali i karnitina, koji je bitan za stvaranje i očuvanje razina energije u tijelu. Valja napomenuti i kako utječe na povećanje apsorpcije željeza. Da puno ne duljimo, vitamin C je iznimno važan nutrijent koji ima vrlo važne funkcije organizmu, a jedna od njih je i očuvanje kognitivne funkcije tokom našeg života, o čemu ćemo više napisati u ovom blogu.

Djelovanje vitamina C na kognitivnu funkciju i mentalno zdravlje je višestruko. Vitamin C potiče diferencijaciju i sazrijevanje neurona (živčanih stanica), štiti neurone od oksidativnog stresa i oštećenja, ali i regulira sintezu i nastajanje neuromodulirajućih faktora, kao što su serotonin, kateholamin i glutamat. Zanimljivo je spomenuti i da se najveće koncentracije vitamina C nalaze upravo u mozgu.

Važnost vitamina C za kognitivnu funkciju potvrdile su i brojne studije. Jedna studija nad zdravim mladim odraslim osobama je zaključila kako je neadekvatan status vitamina C povezan s niskom razinom mentalne vitalnosti, a da suplementacija vitaminom C povećava koncentraciju u onih osoba koji su imali suboptimalan status. Suplementacija utječe na mentalnu vitalnost, posebice usmjerenost pažnje i bolju radnu motivaciju te na taj način doprinosi boljoj izvedbi zadataka koji zahtijevaju kontinuiranu koncentraciju. Studija provedena nad osobama starijim od 40 godina je došla do sličnih rezultata. Oni koji su uzimali suplemente s vitaminom C su imali bolje kratkotrajno pamćenje, vizualno-prostornu orijentaciju, govor te općenito bolju kognitivnu funkciju. Osim toga, studija nad starijim osobama je došla do zaključka kako su osobe koje su imale deficit vitamina C imale 2,9 veću šansu za pogoršanje kognitivnih sposobnosti u odnosu na one koji su imali normalnu razinu vitamina C u krvi. Smatra se kako deficit vitamina C može ubrzati i razvoj Alzheimerove bolesti.

Sve u svemu, trenutno postoji mnogo dokaza kako vitamin C utječe pozitivno na kognitivnu funkciju na različite načine. Važan je i u mlađoj dobi tako što će pozitivno utjecati na koncentraciju, pažnju i na radne rezultate, ali i u starijoj dobi u svrhu sprječavanja i usporavanja kognitivnog propadanja. Uz utjecaj na brojne druge biološke funkcije u tijelu (od kojih smo neke obradili u našim drugim blogovima), vitamin C nam je još jednom pokazao zašto je još i danas goruća tema u svijetu nutricionizma i farmaceutike.     

Amanda Gaši, mag. nutr.

Literatura:

Chaudhari, K., Sumien, N., Johnson, L., D’Agostino, D., Edwards, M., Paxton, R.J., Hall, J.R., O’Bryant, S. (2016) Vitamin C Supplementation, APOE4 Genotype and Cognitive Functioning in a Rural-Dwelling Cohort. The journal of nutrition, health & aging. 20(8). 841–844

Dominguez, L. J., Veronese, N., Vernuccio, L., Catanese, G., Inzerillo, F., Salemi, G., & Barbagallo, M. (2021). Nutrition, Physical Activity, and Other Lifestyle Factors in the Prevention of Cognitive Decline and Dementia. Nutrients. 13(11). 4080

Gómez-Gómez, M. E., Zapico, S. C. (2019). Frailty, Cognitive Decline, Neurodegenerative Diseases and Nutrition Interventions. International journal of molecular sciences. 20(11). 2842

Hamid, M., Mansoor, S., Amber, S., & Zahid, S. (2022). A quantitative meta-analysis of vitamin C in the pathophysiology of Alzheimer’s disease. Frontiers in aging neuroscience. 14. 970263

Klimova, B., Valis, M., Kuca, K. (2017). Cognitive decline in normal aging and its prevention: a review on non-pharmacological lifestyle strategies. Clinical interventions in aging. 12. 903–910

Morris, M.C., Tangney, C. C., Wang, Y., Sacks, F. M., Barnes, L. L., Bennett, D. A.,  Aggarwal, N. T. (2015). MIND diet slows cognitive decline with aging. Alzheimer’s & dementia : the journal of the Alzheimer’s Association. 11(9). 1015–1022

Sachdev, P. S., Blacker, D., Blazer, D. G., Ganguli, M., Jeste, D. V., Paulsen, J. S., Petersen, R. C. (2014). Classifying neurocognitive disorders: the DSM-5 approach. Nature reviews. Neurology. 10(11). 634–642

Sharma, Y., Popescu, A., Horwood, C., Hakendorf, P., Thompson, C. (2022) Relationship between Vitamin C Deficiency and Cognitive Impairment in Older Hospitalised Patients: A Cross-Sectional Study. Antioxidants (Basel, Switzerland). 11(3). 463

Sim, M., Hong, S., Jung, S., Kim, J.S., Goo, Y.T., Chun, W.Y., Shin, D.M. (2022). Vitamin C supplementation promotes mental vitality in healthy young adults: results from a cross-sectional analysis and a randomized, double-blind, placebo-controlled trial. European journal of nutrition. 61(1). 447–459

    Cart