U današnje vrijeme, u kojem su antibiotici postali neizbježna terapija, u kojem klimatske promjene uzrokuju alergije kod sve većeg broja pojedinaca i u kojem stres ne štedi nikoga, teško je da niste čuli za probiotike – bakterije, koje su poznate kao “dobre”. Osim što nose naslov “dobrih bakterija” probiotici su živi mikroorganizmi koji imaju zdravstvene dobrobiti za domaćina kada se daju u odgovarajućoj količini. Prisutni u obliku dodataka prehrani ili prehrambenih proizvoda danas se nameću kao istaknuti sastojak funkcionalne prehrane.
Pojam “probiotik” prvi je predstavio Werner Kollath 1953. godine, a poznato je da je izvedenica latinske riječi “pro” i grčke riječi “βιο” što znači “za život”. Već iz samog značenja riječi može se uvidjeti kako su probiotici “na strani” života, to jest kako svojim djelovanjem pridonose njegovoj kvaliteti.
Probiotici se mogu konzumirati ili uključivanjem u hranu ili piće, u obliku mliječnih ili nemliječnih namirnica, ili kao suplementi. Razna fermentirana hrana sadrži aktivne mikrobe genetski slične sojevima koji se koriste kao probiotici.
No, bez obzira na to što u srži imaju pozitivno djelovanje na ljudsko zdravlje pri njihovoj proizvodnji i odabiru ipak treba obratiti pažnju na nekoliko pojedinosti. Ne postoji precizan broj sojeva bakterija koji bi bio univerzalan za sve probiotičke proizvode. No, učinkovitost probiotika ovisi o nekoliko različitih faktora: o vrsti bakterija, njihovoj specifičnoj funkciji, brojnosti (sposobnost kolonizacije = CFU) i sposobnosti preživljavanja tijekom prolaska kroz gastrointestinalni trakt.
Najznačajnija prepreka povezana s probioticima u prehrambenoj industriji je njihova osjetljivost na uvjete obrade i osjetljivost na “izazove” u gastrointestinalnom (GI) traktu. No, danas su znanstvenici razvili nove i inovativne metode poput nanokapsulacije i genetske modifikacije, koje omogućuju probioticima da izdrže teške uvjete obrade i prilično učinkovito prežive gastrointestinalne stresore.
Osim poznatog djelovanja na modulaciju crijevnog mikrobioma, probiotici sprječavaju patogene bakterije ograničavanjem veznih mjesta na epitelnim stanicama sluznice i moduliranjem imunološkog odgovora domaćina, čime se poboljšava integritet crijevne barijere. Prednosti probiotika povezane su i s ublažavanjem nutritivnih nepodnošenja (netolerancije na laktozu), povećanjem bioraspoloživosti makro i mikronutrijenata i ublažavanjem incidencija alergija kod osjetljivih pojedinaca.
Imajući u vidu učinkovitu dozu i specifičan soj proizvođači osiguravaju i jamče djelovanje probiotika. Generalno, veći broj različitih sojeva može imati prednost jer svaka bakterijska vrsta može pružiti različite koristi. Širok spektar sojeva pokriti će više funkcionalnosti, od razgradnje različitih supstanci, proizvodnje različitih enzima te će biti podrška različitim aspektima zdravlja.
Povezanost probiotika i ljudskog zdravlja dobro je poznata već dulje vrijeme te se oni danas koriste kao suportivna terapija kod akutnog proljeva, proljeva uzrokovanog antibioticima i Clostridium difficile te gljivične i bakterijske vaginoze. Pozitivan učinak pokazuju i u prevenciji i smanjenju simptoma alergijskih bolesti, hiperkolesterolemije, intolerancije na laktozu, upalnih bolesti crijeva i sindroma iritabilnog crijeva.
Kako bi se olakšalo preživljavanje i djelovanje dokazanih probiotika u prehranu se preporučuje uključiti prebiotike, hranu za probiotike. To su prehrambena vlakna koja imaju pozitivan učinak na crijevnu mikrofloru. Zbog svog sastava, prebiotici se ne mogu apsorbirati sve dok ne dospiju u debelo crijevo, gdje ih fermentiraju specifični mikrobi i gdje ostvaruju svoj potencijal stimuliranja rasta selektivnih i korisnih crijevnih bakterija, osobito laktobacila i bifidobakterija.
FOS (fruktooligosaharidi), kao i inulin, prirodni su izvor prebiotičkih vlakana. FOS su biljni oligosaharidi, dobiveni uglavnom iz gomoljastih biljaka kao što su cikorija, poriluk i luk. Inulin je također biljni polimer koji se nalazi u preko 30 000 biljaka, a najzastupljeniji je u cikoriji, luku i češnjaku.
I Inulin, kao i FOS, prolazi neprobavljen do debelog crijeva gdje služe kao hrana za crijevne bakterije te na taj način podržava njihov rast i održava zdravo okruženje u crijevima. U kombinaciji s probioticima, prebiotici djeluju sinergistički kako bi pružili kombiniranu korist.
Crijevni mikrobiom ima značajnu ulogu u ljudskom zdravlju. Budući da se u crijevima nalazi najveći dio imunološkog sustava disbioza crijevnog ekosustava pridonosi razvoju određenih bolesti koje se mogu ublažiti ili prevenirati primjenom specifičnih probiotika. Uspostavljanje ravnoteže crijevne flore uvođenjem probiotika, ili još bolje simbiotika, u svrhu prevencije bolesti ima veliki korist za ljudsko zdravlje. Međutim, probiotici nisu paracetamol i ne postoji univerzalno rješenje. Svaki probiotički soj ima svoje jedinstveno djelovanje i obavlja specifične funkcije. Ključno je prepoznati vlastite potrebe i sukladno njima odabrati pravi probiotik.
Ako trebate pomoć prilikom odabira probiotika, obratite se svom ljekarniku koji će Vam rado preporučiti „onaj pravi“. Vaša crijeva ali i cijeli organizam biti’ će Vam zahvalni!
Veronika Petrač, mag.mol.biol, fitoaromaterapeut
Literatura:
Latif A, Shehzad A, Niazi S, Zahid A, Ashraf W, Iqbal MW, Rehman A, Riaz T, Aadil RM, Khan IM, Özogul F, Rocha JM, Esatbeyoglu T and Korma SA (2023) Probiotics: mechanism of action, health benefits and their application in food industries.Front. Microbiol. 14:1216674.doi: 10.3389/fmicb.2023.1216674.
Fenster K, Freeburg B, Hollard C, Wong C, Rønhave Laursen R, Ouwehand AC. The Production and Delivery of Probiotics: A Review of a Practical Approach. Microorganisms. 2019 Mar 17;7(3):83. doi: 10.3390/microorganisms7030083. PMID: 30884906; PMCID: PMC6463069.
Afzaal M., Saeed F., Hussain M., Ismail Z., Siddeeg A., al-Farga A., et al.. (2022). Influence of encapsulation on the survival of probiotics in food matrix under simulated stress conditions. Saudi J. Biol. Sci. 29:103394. doi: 10.1016/j.sjbs.2022.103394.
Kim H-J, Kim HY, Lee S-Y, Seo J-H, Lee E, Hong S-J. Clinical efficacy and mechanism of probiotics in allergic diseases. Korean Journal of Pediatrics. 2013;56(9):369-376. doi:10.3345/kjp.2013.56.9.369.
Bouhnik Y, Raskine L, Simoneau G, et al. The capacity of nondigestible carbohydrates to stimulate fecal bifidobacteria in healthy humans: a double-blind, randomized, placebo-controlled, parallel-group, dose-response relation study. Am J Clin Nutr 2004; 80:1658–64.
Vanhoutte T, De Preter V, De Brandt E, Verbeke K, Swings J, Huys G. Molecular monitoring of the fecal microbiota of healthy human subjects during administration of lactulose and Saccharomyces boulardii. Appl Environ Microbiol 2006; 72:5990–7.
Patel R, DuPont HL. New Approaches for Bacteriotherapy: Prebiotics, New-Generation Probiotics, and Synbiotics. Clinical Infectious Diseases: An Official Publication of the Infectious Diseases Society of America. 2015;60(Suppl 2): S108-S121. doi:10.1093/cid/civ177.
