Prostata je muška spolna žlijezda bademastog oblika, a nalazi se na spoju mokraćnog mjehura i uretre. Glavna funkcija prostate je proizvodnja proteina i iona koji čine većinu sjemene tekućine. Jednom od najčešćih bolesti koja zahvaća muškarce starije dobi jest benigna hiperplazija prostate (BHP). U 4. desetljeću života može se dokazati u 30-40 % muškaraca, a s obzirom da prevalencija BHP raste gotovo linearno, u starijih od 80 godina ona je prisutna u otprilike 70-80 % slučajeva.
Ovo stanje nerijetko je povezano sa simptomima donjeg urinarnog trakta jer BHP anatomski komprimira mokraćnu cijev, uzrokujući povećani izlazni otpor mokraćnog mjehura. Iz tog se razloga javljaju simptomi otežanog mokrenja (osjećaj nepotpunog pražnjenja, slabi mlaz, naprezanje, oklijevanje) i razdražljivog mokrenja (učestalost, hitnost, urgentna inkontinencija). Iako točan uzrok razvoja benigne hiperplazije prostate nije u potpunosti poznat, predloženi su metabolički, hormonski i upalni mehanizmi.
Patofiziologija razvoja BPH je relativno komplicirana i nije u potpunosti shvaćena. Međutim, puno je promjenjivih i nepromjenjivih faktora koji mogu povećati rizik od razvoja i samu progresiju ove bolesti.
U čimbenike rizika ubrajaju se metabolički sindrom, dijabetes, pretilost, hipertenzija, nepravilna prehrana te razina spolnih hormona. Iako se ti čimbenici obično ne pojavljuju u kombinaciji, kod određenih se muškaraca ipak mogu preklapati.
Dob
Rizik za razvoj BHP raste s godinama, što potvrđuju i brojne studije. Tako je u jednom istraživanju zabilježeno da se volumen prostate povećavao prosječnom stopom od 0,6 ml godišnje. Međutim, ozbiljnost simptoma ne može se izravno povezati s volumenom prostate, iako je veliki volumen prostate zapravo faktor rizika za razvoj simptoma donjeg urinarnog trakta. Drugim riječima, povećana prostata povezana je s povećanim rizikom od zadržavanja urina te kliničkim napredovanjem BHP.
Metabolički sindrom
Metabolički sindrom, općenito, uključuje dislipidemiju, hipertenziju, intoleranciju glukoze, centralnu pretilost te inzulinsku rezistenciju. U provedenim istraživanjima uočeno je da su kod muškaraca s pojedinačnim komponentama metaboličkog sindroma znatno veće žlijezde prostate, a ti su muškarci također imali i brži godišnji rast prostate. Dodatno, muškarci s metaboličkim sindromom imali su veći ukupni volumen prostate u odnosu na muškarce bez metaboličkog sindroma.
Pretilost
Povećana razina masnog tkiva povezana je s većim volumenom prostate. Temeljna fiziologija odnosa između pretilosti i razvoja BHP tek se treba utvrditi, ali potencijalna poveznica i objašnjenje može biti sustavna upala. Iako je pretilost jedna od komponenata metaboličkog sindroma, oboje može biti povezano sa sustavnim upalama i oksidativnim stresom. Prisutnost upale implicirana je kao stimulans koji može uzrokovati razvoj raka prostate, a BHP u konačnici predstavlja nemaligni put koji potiče oksidativni stres i upalne medijatore.
Spolni hormoni
Za razvoj BHP potrebni su testikularni androgeni u prostati, a 90 % ukupnog androgena prostate čini dihidrotestosteron (DHT). Ovaj hormon je posrednik većine učinaka androgena u muškoj fiziologiji, a signalizacija između androgena i njihovih receptora potiče razvoj i rast prostate. Provedene studije dokazale su utjecaj steroidnih hormona (posebice androgenih) na razvoj BHP. Iako nije jasno kako oni točno doprinose razvoju bolesti, smatra se kako su stanja poput dijabetesa, pretilosti, hipertenzije i hipogonadizma zapravo potencijalni uzrok neravnoteže cirkulirajućih hormona. Normaliziranjem razine testosterona u muškaraca starije dobi mogu se poboljšati simptomi donjeg urinarnog trakta, a osobito poremećaji mokrenja.
Sve se više istražuju nove strategije za liječenje BPH, posebice u području fitoterapije. Od koristi kod zdravlja prostate može biti i crvena maca – biljka iz obitelji Brassicaceae koja raste na nadmorskoj visini od preko 4 000 m u peruanskim središnjim Andama. Tradicionalno se koristila kao tonik za snagu i izdržljivost, a moderna znanost otkriva sve više blagodati ove biljke po zdravlje muškaraca. Tako su različite studije pokazale da upravo crvena maca može inhibirati razvoj benigne hiperplazije prostate
U studiji koju su proveli Gonzales i sur. (2008), tretman crvenom macom doprinio je smanjenju težine prostate nakon 21 dana liječenja. Druga je studija izvijestila o tome da crvena maca, kada se primjenjuje oralno, ima inhibicijski učinak na razinu DHT-a (nakon konverzije testosterona u DHT), koji je odgovoran za proliferativno djelovanje na prostatu. Također, Gasco i sur. (2007) sugerirali su da crvena maca ne utječe na razinu testosterona u serumu, već preokreće djelovanje androgena, posebice u prostati.
Dodatno, određena su istraživanja pokazala kako unos biljaka iz obitelji Brassicaceae smanjuje upalne biomarkere poput TNF-α i IL-6, što ukazuje na činjenicu da bi maca mogla doprinijeti i značajnim protuupalnim učincima u različitim tkivima (Vásquez‐Velásquez i sur., 2020).
Među najkvalitetnijom macom na tržištu možemo izdvojiti upravo Bioandina Macu! Razlog tomu nije samo njezino porijeklo, već i termička obrada te ekstrakcija, čime je konačan proizvod mikrobiološki ispravniji i puno sigurniji za konzumaciju. Osim toga, termičkom obradom dolazi do aktivacije sekundarnih metabolita mace koji su odgovorni za većinu njezinih adaptogenih aktivnosti, a time ona ima i visoku bioraspoloživost!
Različiti učinci fenotipova mace vjerojatno su posljedica prisutnosti različitih aktivnih metabolita i njihove koncentracije u svakom pojedinom fenotipu. Zbog toga se crvena maca (ne i crna ili žuta maca) pokazala od iznimne važnosti za zdravlje prostate. Međutim, kada govorimo o zdravlju muškaraca, valja izdvojiti i Crna Maca kompleks kapsule koje doprinose normalnoj spolnoj funkciji i libidu muškarca.
Literatura:
Asiedu B, Anang Y, Nyarko A, Doku DA, Amoah BY, Santa S, Ngal RA, Asare GA (2017) The role of sex steroid hormones in benign prostatic hyperplasia. The Aging Male 20(1), 17-22.
Chughtai B, Forde JC, Thomas DDM, Laor L, Hossack T, Woo HH, Te AE, Kaplan A (2016) Benign prostatic hyperplasia. Nat. Rev. Dis. Primers 2(1), 1-15.
Gasco M, Villegas L, Yucra S, Rubio J, Gonzales GF (2007) Dose–response effect of Red Maca (Lepidium meyenii) on benign prostatic hyperplasia induced by testosterone enanthate. Phytomedicine 14(7-8), 460-464.
Gonzales GF, Gasco M, Malheiros‐Pereira A, Gonzales‐Castañeda C (2008) Antagonistic effect of Lepidium meyenii (red maca) on prostatic hyperplasia in adult mice. Andrologia 40(3), 179-185.
Madersbacher S, Sampson N, Culig Z (2019) Pathophysiology of benign prostatic hyperplasia and benign prostatic enlargement: a mini-review. Gerontology 65(5), 458-464.
Vásquez‐Velásquez C, Gasco M, Fano-Sizgorich D, Gonzales GF (2020) Inflammatory pathway employed by Red Maca to treat induced benign prostatic hyperplasia in rats. Andrologia 52(3), e13516.
Wu Y, Pan H, Wang WM, Xu D, Zhang L, Gu ZQ, Bai Q, Qi J, Huang HF (2017) A possible relationship between serum sex hormones and benign prostatic hyperplasia/lower urinary tract symptoms in men who underwent transurethral prostate resection. Asian J. Androl. 19(2), 230.
