Osteoporoza je kronični sistemski progresivni poremećaj koštanog sustava, karakteriziran smanjenjem koštane mase i promjenama mikroarhitekture, zbog čega kost postaje manje čvrsta te se povećava rizik od prijeloma, kao i sklonost prijelomima, čak i nakon minimalne ozljede. Osteopenija je pojam koji označava smanjenje koštane mase bez klinički opipljivih simptoma.
Kost je živi organ, građen od stanica, bjelančevina i minerala – kalcij i fosfati najvažniji su minerali koštanog tkiva. Kako je kost dinamičan sustav, bez obzira na životnu dob, najstarija u našem tijelu ima samo deset godina!
Tijekom djetinjstva, puberteta i adolescencije traje razdoblje brzog rasta i razvoja koštanog tkiva. To je vrijeme kad se pod utjecajem hormona kalcij i ostali minerali najlakše ugrađuju u kost. S obzirom na to da studije pokazuju kako se vršna koštana masa postiže u srednjim i kasnim dvadesetim godinama, važno je do tog vremena paziti na prehranu i nastojati da je bogata kalcijem i vitaminom D, uz redovitu tjelesnu aktivnost, zdrav život i primjeren san. Već nakon trideset pete godine slijedi prvo blago, a nakon pedesete i intenzivno smanjenje koštane mase. Smanjenje koštane mase u tom razdoblju života kada krenu prvi simtopmi same menopauze tako je snažno da se u prvih deset godina izgubi čak 80%, a najviše u prve tri godine nakon menopauze! O dinamici tog procesa govori i podatak da dvije trećine žena u dobi od 80 godina ima osteoporozu.
🔴 mala koštana masa
🔴 pogoršanje koštanog tkiva
🔴 poremećena arhitektura kostiju
🔴 smanjena čvrstoća kostiju
🔴 povećani rizik od prijeloma
Osteoporoza je poznata i kao tiha bolest jer se gubitak kostiju može dogoditi bez očiglednih simptoma. Međutim, postoje mnogi čimbenici rizika koji određuju vjerojatnost razvijanja osteoporoze.
Simptomi koje ne smijete zanemariti!
Osteoporoza često dugo ostaje neprepoznata, jer je to bolest bez jasnih simptoma.
Jedan od najrazornijih učinaka osteoporoze je lom kostiju. Svaka treća žena i svaki peti muškarac stariji od 50 godina dobit će lom kostiju zbog osteoporoze.
Simptomi poput podmukle boli i umora u leđima većinom se zanemaruju, tako da se tek usputnom radiološkom pretragom na rentgenskoj snimci mogu utvrdi osteoporotični prijelom. Najčešći su prijelomi kralješka, ručnog zgloba, vrata bedrene kosti, nadlaktice i goljenične kosti. Prijelomi kuka su među najčešćim lomovima i dovode do razornih posljedica poput kronične boli i smanjene pokretljivosti.
Smanjenje tjelesne visine (preduge nogavice hlača) i bol u leđima sa stvaranjem grbe prvi su znaci osteoporoze. Prijelom trupa kralješka može se otkriti nakon nagle boli u leđima, a kolabirani kralježak može uzrokovati grbu na leđima.
Kod osteoporoze se, među ostalim, javljaju i sljedeća stanja organizma: gubitak tjelesne težine, manjak estrogena kod žena i testosterona kod muškaraca.
Prevencija osteoporoze
U prevenciji osteoporoze važnu ulogu imaju pravilna prehrana, tjelesna aktivnost, te dovoljan unos vitamina i minerala važnih za izgradnju kosti.
Tjelesna aktivnost pri osmišljavanju programa treninga za prevenciju ili liječenje osteoporoze nužno je individualno planiranje. Vježbe bi trebale biti specifične i postupno progresivne pri postizanju jačine intenziteta ili opterećenja kosti te se provoditi kontinuirano.
Bitnu ulogu u smanjenju rizika za razvoj osteoporoze ima
Adekvatna prehrana utječe na razvoj i održavanje koštane mase, a time i na čimbenike koji uzrokuju krhkost kostiju. Primjeren unos kalcija, vitamina D, proteina, esencijalnih masnih kiselina, te smanjenje unosa soli, alkohola, kofeina kao i prestanak pušenja (pušenje ubrzava razgradnju estradiola) imaju važnu ulogu u sprječavanju nastanka osteoporoze. Uz to, novija istraživanja pokazuju da je važan i adekvatan unos magnezija, fosfora, fluora, bora, vitamina K te vitamina B kompleksa (B12, folat, B2 i B6), kao i adaptogene biljke.
Namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama su plava riba, orašasti plodovi i sjemenke lana.
Potreba za kalcijem tijekom života ne prestaje, jer se on mora odlagati u novonastalu kost.
Hranom se svakodnevno može unijeti 200 do 2000 mg kalcija. Od toga organizam može iskoristiti 35 do 40 posto. Dostatan unos ukupnoga elementarnog kalcija (500-1200 mg ovisno o samom stadiju osteoporoze) može se osigurati i putem dodataka prehrani biljnog podrijetala s visokim udjelom kalcija. Brojna klinička ispitivanja potvrdila su pozitivan učinak dodatnog uzimanja kalcija na stvaranje kosti, osobito u djece, te ženama u menopauzi i postmenopauzi, kad dodatno uzimanje kalcija može umanjiti gubitak kosti i indirektno smanjiti rizik od nastanka prijeloma.
Za normalnu apsorpciju kalcija potrebno je djelovanje aktivnog oblika vitamina D. Naime, čest uzrok nedostatka kalcija u organizmu upravo je nedostatak vitamina D.
Važan je i K vitamin koji je neophodan u metabolizmu kosti, međutim, mnoge starije osobe ne unose dovoljne količine ovog vitamina. Ponekad je razlog nedovoljnoj količini raspoloživog vitamina K upotreba nekih lijekova. Najbolji prehrambeni izvor ovog vitamina je zeleno lisnato povrće.
Ako organizam boluje od sljedećih bolesti, dolazi do ubrzane razgradnje kostiju, a to su: neke endokrine bolesti (pojačano izlučivanje paratiroidnih žlijezda), bolesti bubrega (gubitak kalcija urinom i nedovoljno stvaranje aktivnog vitamina D), kolitis (nedovoljna apsorpcija kalcija i drugih neophodnih minerala), dijabetes (naročito kod pacijenata na inzulinskoj terapiji), hipertireoza (hormoni štitnjače stimuliraju resorpciju kostiju).
Za kvalitetnu kost, postizanje optimalne gustoće kostiju kod muškaraca i žena potrebno je sljedeće: odgovarajući normalan fiziološki hormonalni status, nutritivno bogata i šarolika prehrna, uredna genetska predispozicija, zadovoljavajuća fizička aktivnost.
