Južna Amerika osim ljepotom osvaja nas i svojom bioraznolikošću. Dijelom zbog specifičnih klimatskih uvjeta, a dijelom zahvaljujući divnoj amazonskoj prašumi, južna je Amerika dom cijelog niza jedinstvenih biljaka i plodova koje posjeduju izvanredno hranjivo i ljekovito djelovanje na ljudski organizam. Blagotvorna Maca i supervoće Camu Camu su pritom samo neki primjeri, no popis prirodnih darova ovog dijela kugle zemaljske je znatno duži. Tako među zanimljivim biljkama svakako vrijedi izdvojiti biljku neobičnog izgleda koja se naziva mačja kandža.
Poznata i kao „peruanska loza koja daje život“, mačja kandža je drvenasta loza čije trnje nalikuje upravo mačjim kandžama, autohtona za amazonsko područje južne Amerike. Izuzetno je cijenjena te se smatra svetom biljkom zahvaljujući dugoj tradiciji upotrebe u narodnoj medicini. Lokalno stanovništvo pravi uvarak od kore biljke te ga pije kao čaj, najčešće u svrhu ublažavanja upale, alergije, artritisa i brojnih drugih upalnih stanja. Poznato je nekoliko različitih vrsta mačje kandže, no najviše se cijeni Uncaria tomentosa zahvaljujući bogatstvu aktivnih tvari koji su u njoj pronađeni.
Što se više mačja kandža istražuje to se u njoj otkriva više nevjerojatnih bioaktivnih tvari s farmakološkim djelovanjem. Među značajnima su svakako različite vrste polifenola, glikozida i sterola no posebno valja izdvojiti jedinstvene spojeve koji se nazivaju oksindol alkaloidi.
Iako se vjeruje kako je sinergija aktivnih sastojaka zaslužna za ljekovita svojstva mačje kandže, brojni autori blagotvornost pripisuju upravo raznim oksindol alkaloidima. Zato se i većina pripravaka standardizira na sadržaj oksindol alkalioda što je i znak kvalitete dodatka prehrani
Protuupalno djelovanje mačje kandže je, u stvari, jako dobro dokumentirano znanstvenim studijama čime se potvrđuje mudrost drevnih naroda. Brojne in vitro studije, a u manjoj mjeri i kliničke studije su pokazale kako mačja kandža ima sposobnost prevenirati aktivaciju transkripcijskog faktora NF-κB. Ovaj faktor regulira brojne aspekte našeg imuniteta te služi kao važan posrednik u ekspresiji proupalnih molekula.
Prevencijom aktivacije NF-κB, inhibira se i produkcija molekule koju nazivamo faktor tumorske nekroze alfa (TNFα), a koja inače, potiče upalu. Drugim riječima mačja kandža ima sposobnost „ugasiti vatru“ koja hrani upalu. Brojni autori ističu kako je upravo ova sposobnost da smanji sintezu TNFα glavni mehanizam djelovanja i razlog zašto mačja kandža daje dobre rezultate kod upalnih stanja, osobito artritisa, osteoartritisa i reumatoidnog artritisa.
Zanimljiva studija na tu temu objavljena je 2007. godine u časopisu BMC Complementary Medicine and Therapies. U studiji je sudjelovalo 95 ispitanika s osteoartritisom koji su randomizirani u dvije skupine: jedna je dobivala 1500 mg glukozamin sulfata dnevno, dok je druga skupina dobivala kombinaciju od 300 mg mačje kandže i 1500 mg mace (Lepidium meyenii) dva puta dnevno. Nakon 8 tjedana protokola, u obje je skupine utvrđeno manja razina boli i ukočenosti, no samo je u skupini s mačjom kandžom i macom utvrđena i manja potreba za lijekovima protiv boli. Samim time, autori su zaključili kako mačja kandža u kombinaciji s macom može poslužiti kao vrijedna prirodna pomoć zdravlju zglobova.
Među studijama svakako valja izdvojiti randomizirano dvostruko slijepo ispitivanje koje je proučavalo utjecaj mačje kandže na terapiju reumatoidnog artritisa. U istraživanju objavljenom 2002. godine u časopisu The Journal of Rheumatology sudjelovalo je 40 ispitanika koji su primali lijekove za svoje stanje. U prvoj fazi studije koja je trajala 24 tjedna ispitanici su primali i ekstrakt mačje kandže ili placebo, dok su u drugoj fazi od sljedećih 28 tjedana svi ispitanici uzimali mačju kandžu uz standardnu terapiju. Rezultati su pokazali značajno smanjenje boli u zglobovima kod svih ispitanika, ali posebice kod onih koji su čitavo ispitivanje uz terapiju uzimali i mačju kandžu. Potrebno je naravno još studija, no ovi rezultati svakako daju razloga za optimizam i potvrđuju snažno protuupalno djelovanje mačje kandže.
Možda najviše propagirano svojstvo mačje kandže je ono da je korisno za imunitet i kod akutnih i kroničnih virusnih infekcija. No, ima li tu istine? Nekoliko in vitro studija bavilo se ovom pitanjem te se primjerice pokazalo kako su ekstrakti mačje kandže značajno inhibirali replikaciju virusa herpesa simplexa tip 1 (HSV-1) koji je obično vezan uz infekciju usnica, usta i lica. Ipak, nas više zanimaju studije na ljudima i tu također ima razloga za optimizam.
U interventnoj studiji objavljenoj 2001. godine u časopisu Phytomedicine koja je imala za cilj otkriti eventualni utjecaj mačje kandže na imunološki odgovor nakon pneumokoknog cjepiva sudjelovalo je 23 volontera dobi 40-60 godina. Ispitanici su dobivali ili placebo ili ekstrakt mačje kandže u dozi od 350 mg dva puta dnevno. Nakon 2 mjeseca ispitivanja, rezultati su pokazali značajno povećanje omjera limfocita/neutrofila u krvi ispitanika koji su dobivali mačju kandžu u usporedbi s placebom, kao i manje smanjenje razine antitijela nakon 5 mjeseci. Autori studije su zaključili kako ekstrakt mačje kandže može poslužiti kao korisna pomoć u povećanju učinkovitosti cjepiva protiv pneumokoka.
Inače, vrlo je zanimljivija i studija najnovijeg datuma koja je u fokusu imali eventualan učinak mačje kandže na COVID -19. Riječ je o in silico studiji odnosno studiji u kojoj se uz pomoć kompjutera predviđa kako će određeni spoj reagirati s proteinima ili patogenima u tijelu. Studija je objavljena ove godine u časopisu Journal of Biomolecular Structure and Dynamics. Analizom mačje kandže identificiralo je nekoliko farmakološki aktivnih tvari za koje se vjeruje da imaju sposobnost spriječiti prianjanje COVID-19 virusa za stanice domaćina. Iako je riječ tek o kompjuterskom modelu, autori studije ističu kako mačja kandža posjeduje potencijal u borbi protiv COVID-19.
Nekoliko biljaka ima dugu tradiciju upotrebe u svrhu poboljšanja kognitivnih funkcija, a među njima se nalazi i mačja kandža. Sposobnost mačje kandže odnosno njenih bioaktivnih sastojaka da poboljša pamćenje je tako potvrdilo i nekoliko in vitro i kliničkih studija. Mačja kandža samostalno ili u kombinaciji s drugim biljkama je posebice pokazala povoljan učinak na kratkotrajnu pamćenje.
U svijetlu tih saznanja, znanstvenici su otišli i korak dalje i počeli proučavati eventualni učinak ekstrakta mačje kandže na Alzheimerovu bolest, progresivnu bolest mozga obilježenu gubitkom pamćenja i sposobnosti rasuđivanja. Studija provedena na životinjskom modelu objavljena 2019. godine u časopisu Scientific Report utvrdila je da je primjena ekstrakta mačje kandže na 8 mjeseci starim miševima s Alzheimerovom bolešću kroz period od 14 dana značajno smanjio broj amiloidnih beta (Aβ) plakova i neurofibrilarnih snopića koji su inače glavne patološke karakteristike ove kronične bolesti.
Znanstvenici su zaključili kako ovo otkriće potencijalno predstavlja revoluciju u liječenju negativnih promjena koje prate starenje mozga, ali i Alzheimerove bolesti te pozivaju na provođenje kliničkih studija na ljudima.
U interventnoj studiji objavljenoj 2001. godine u časopisu Phytomedicine koja je imala za cilj otkriti eventualni utjecaj mačje kandže na imunološki odgovor nakon pneumokoknog cjepiva sudjelovalo je 23 volontera dobi 40-60 godina. Ispitanici su dobivali ili placebo ili ekstrakt mačje kandže u dozi od 350 mg dva puta dnevno. Nakon 2 mjeseca ispitivanja, rezultati su pokazali značajno povećanje omjera limfocita/neutrofila u krvi ispitanika koji su dobivali mačju kandžu u usporedbi s placebom, kao i manje smanjenje razine antitijela nakon 5 mjeseci. Autori studije su zaključili kako ekstrakt mačje kandže može poslužiti kao korisna pomoć u povećanju učinkovitosti cjepiva protiv pneumokoka.
Inače, vrlo je zanimljivija i studija najnovijeg datuma koja je u fokusu imali eventualan učinak mačje kandže na COVID -19. Riječ je o in silico studiji odnosno studiji u kojoj se uz pomoć kompjutera predviđa kako će određeni spoj reagirati s proteinima ili patogenima u tijelu. Studija je objavljena ove godine u časopisu Journal of Biomolecular Structure and Dynamics. Analizom mačje kandže identificiralo je nekoliko farmakološki aktivnih tvari za koje se vjeruje da imaju sposobnost spriječiti prianjanje COVID-19 virusa za stanice domaćina. Iako je riječ tek o kompjuterskom modelu, autori studije ističu kako mačja kandža posjeduje potencijal u borbi protiv COVID-19.
Još je jedno potencijalno područje primjene mačje kandže, a to su zloćudne bolesti. Nekoliko je studija ukazalo na sposobnost mačje kandže da sprječava razmnožavanje tumorskih stanica. No, osim u preventivne svrhe, mačja kandža se u pojedinim studijama pokazala korisnom i u svrhu potporne terapije zloćudnim bolestima.
Tako je randomizirana klinička studija objavljena 2012. godine u časopisu Evidence–Based Complementary and Alternative Medicine proučavala učinkovitost mačje kandže u smanjenju negativnih posljedica kemoterapije. U studiji je sudjelovalo 40 ispitanica s invazivnim duktalnim karcinomom koji je inače najčešći maligni tumor dojke. Ispitanice su podijeljene u 2 skupine: jedna je uz kemoterapiju uzimala i 300 mg ekstrakta mačje kandže dnevno, dok je druga dobivala samo kemoterapiju te je služila kao kontrola. Analiza krvi prije svake od 6 kemoterapija koje su ispitanice prošle je pokazalo da je mačja kandža značajno smanjila pojavu neutropenije koja često prati kemoterapiju te je navelo autore na zaključaj da mačja kandža može biti učinkovita potporna terapija kod raka dojke.
Dodatno, studija iz 2015 godine iz časopisa Journal of Integrative and Complementary Medicine procijenila je učinak uzimanja 100 mg ekstrakta Mačje kandže 3 puta dnevno na 51 ispitanika u terminalnoj fazi zloćudne bolesti. Rezultati su pokazali na značajno poboljšanje kvalitete života, kao i smanjene umora u ispitanika čime ova biljka može biti prirodna pomoć u borbi protiv zloćudnih bolesti, ali samo kao podrška standardnoj terapiji, nikako kao zamjena za nju.
Mačja kandža se tipično primjenjuje u dozi od 20-350 mg ekstrakta osušene kore kandže odnosno 300-500 mg praha po kapsuli raspoređeno u 2 do 3 doze tijekom dana. Ova doza se općenito dobro tolerira i ne smatra se opasnom po zdravlje. U rijetkim slučajevima je moguća pojava mučnine i boli u trbuhu, ali i ako se pojave simptomi budu blage naravi i brzo nestaju kako se prestane uzimati pripravak.
Unatoč sigurnosti postoji stanja kada je ovu biljku bolje ne primjenjivati. Osim naravno trudnica i dojilja, tu se prvenstveno misli na osobe na terapiji varfarinom ili drugim antikoagulansima ili koji se pak pripremaju za operaciju budući da se vjeruje da mačja kandža može povećati rizik krvarenja. Zahvaljujući imunostimulirajućem djelovanju nije primjerena ni za osobe koje uzimaju imunosupresive.
Literatura:
