Sigurnost, optimizam, samopoštovanje, prihvaćanje sebe i drugih, vjera u ono što radimo bez obzira što radimo, pronalaženje zadovoljstva u aktivnostima koje biramo, kapacitet za suočavanje sa lijepim i manje lijepim događajima u životu … dio su naše mentalne snage i odraz mentalnog zdravlja. Mentalna snaga pojedinca prepoznaje se i u posustajanju, nezadovoljstvu, pesimizmu, pogrešnim izborima za sebe i okolinu, nemogućnošću nošenja sa teškim situacijama i životnim događajima, niskom samopoštovanju… Stoga se danas u stručnim krugovima zna da je mentalno zdravlje dio našeg općeg zdravlja te da predstavlja iznimno važan izvor snage i sigurnosti za pojedinca, ali i za odnose u obitelji i društvu.
Opće zdravlje, a tako i mentalno zdravlje preduvjet je i temeljna odrednica kvalitete života.
Stres, emocionalne i fizičke traume, loša prehrana, užurbani način života i nekvalitetan odmor igraju veliku ulogu u narušavanju osjetljive ravnoteže kemije mozga, a time i homonalnog sustava, kao i općeg stanja organizma. Dugoročno ovakav tempo života može izazvati mentalne poremećaje poput anksioznosti, depresije, poremećaj pažnje, mentalne magle, nesanice, umora i iscrpljenosti organizma.
Jedan od najčešćih psiholoških problema, zasigurno je anksioznost ili tjeskoba koji se mogu opisati kao osjećaj opće napetosti, zabrinutosti, velikog stresa, panike ili straha, a javlja se kada je osoba izložena nekoj stvarnoj ili izmišljenoj prijetećoj situaciji. Očituje se fizičkim i psihičkim simptomima koje osoba doživljava kao izrazito neugodne i to u periodu duljem od šest mjeseci.
Odrasli će često imati pet ili više naznaka nepažnje i hiperaktivnosti koje u više segmenata narušavaju svakodnevni život u periodu od šest mjeseci i više, a simptomi koje ADHD uključuje su:
Nepažnja:
Hiperaktivnost / potisak:
Mi sami možemo činiti svaki dan male stvari koje će puno značiti u očuvanju mentalnog zdravlja, a time i na cjelokupnu homeostazu organizma. Neki od tih koraka podrazumijevaju zdrave životne izbore, izdvajanje vremena za sebe, za opuštanje i razmišljanje o sebi, smijanje i zabavu, prepoznavanje stresa i nošenje sa njim, kao i traženje pomoći kada se ne možemo sami izboriti sa problemima.
Za čuvanje mentalnog zdravlja osnovne su preporuke:
Mediteranska prehrana obiluje visokim unosom povrća, voća, cjelovitih žitarica, ribe i morskih plodova, orašastog voća i maslinovog ulja, umjeren unos niskomasnih mliječnih proizvoda i crvenog mesa te vrlo nizak unos prerađene hrane, zasićenih i trans masti, dodanog šećera i soli
Mnogi ljudi koji pate od poremećaja mentalnog zdravlja često traže komplementarne ili alternativnu biljnu podršku za podršku kod navedenih simptoma. Ljekovite biljke, adaptogenog djelovanja, aktioksidansi, esencijalne omege 3, vitamini i minerali mogu biti moćna podrška prehrani u podršci organizmu kada se koriste na vrijeme i u pravoj dozi. Pritom je najbolji individualni pristup, u skladu sa simptomima.
Adaptogene biljke i antioksidansi pokazuju moguće djelovanje kao podrška organizmu za homeostazu hormonalnog i općeg stanja organizma kroz razdoblja jakog stresa.
Biljke se općenito smatraju sigurnima za upotrebu, neka ograničenja ipak postoje, zbog čega je poželjno prije primjene posavjetovati se sa stručnom osobom.
