Imate neredovite menstrualne cikluse, obilne i bolne menstruacije te povećanu dlakavost? Jedan od mogućih uzroka jest sindrom policističnih jajnika. Iako ovo stanje nije izlječivo, postoje načini za ublažavanje simptoma. U nastavku saznajte što je uopće sindrom policističnih jajnika, koji su njegovi simptomi te kako ga dijagnosticirati i liječiti.
Sindrom policističnih jajnika (PCOS) jedan je od najčešćih endokrinih poremećaja koji pogađa 5-20 % žena reproduktivne dobi. Karakteriziraju ga policistična morfologija jajnika, hiperandrogenizam te ovulacijska i menstrualna disfunkcija. Ovaj sindrom može uzrokovati neplodnost i niz drugih metaboličkih bolesti kao što su inzulinska rezistencija, kardiovaskularni problemi te pretilost.
PCOS je uglavnom posljedica neravnoteže ženskih spolnih hormona te uzrokuje stvaranje cista u antralnim folikulima jajnika. Općenito, cista je vrećica ispunjena vodom koja sadrži jajašce, a koje bi inače trebalo biti otpušteno radi moguće oplodnje. Međutim, takvo „pretvaranje“ jajašca u cistu sprječava ovulaciju, što rezultira poremećajem menstrualnog ciklusa ili amenorejom. Ukoliko se radi o višestrukim cistama koje su formirane u folikulima jajnika, onda se to karakterizira kao PCOS.
Odsustvo ovulacije i menstrualnog krvarenja sprječava oplodnju i začeće pa trudnoća postaje otežana. Ukoliko čak i dođe do implantacije, postoji povećan rizik od pobačaja ili mrtvorođenja. Osim toga, žene s PCOS imaju povećan rizik od dijabetesa tipa 2, opstetričkih komplikacija, raka endometrija i poremećaja raspoloženja. Također, veći im je rizik i za cerebrovaskularne probleme, vensku tromboemboliju te rak jajnika.
Na sindrom policističnih jajnika negativno mogu utjecati način života, nepravilna prehrana te izloženost određenom toksinu iz okoliša. Obično su uzrok abnormalnosti u metabolizmu androgena i estrogena kao i u kontroli proizvodnje androgena. Iz tog razloga, PCOS karakterizira visoka koncentracija androgenih hormona u serumu – testosterona, androstendiona i dehidroepiandrosteron sulfata (DHEAS).
Osim toga, još jedan od glavnih faktora koji uzrokuje nastanak PCOS jest poremećaj lučenja pulsirajućeg gonadotropin-otpuštajućeg hormona (GnRH) iz hipotalamusa. Taj je hormon odgovoran za poticanje hipofize na lučenje 2 hormona koji su neophodni za dvije faze menstrualnog ciklusa – folikulostimulirajućeg (FSH) i luteinizirajućeg hormona (LH). Uslijed poremećaja lučenja navedenih hormona, jajašce se ne može ili uopće formirati ili osloboditi iz folikula, a posljedično se javljaju poremećaji ciklusa i amenoreja.
Klinička manifestacija varira od blagog poremećaja menstrualnog ciklusa do teških poremećaja reproduktivnih i metaboličkih funkcija. Iako nije uvijek slučaj, inzulinska rezistencija i pretilost mogu biti česti „pratioci“ PCOS-a.
U dijagnostičke kriterije ubrajaju se oligomenoreja ili amenoreja, klinički i biokemijski znakovi hiperandrogenizma te sonografski potvrđen PCOS, a 2 od 3 kriterija potrebna su za dijagnozu ovog sindroma.
Tako je PCOS klasificiran u 4 fenotipa:
(A) brojni policistični jajnici, oligoanovulacija i hiperandrogenizam
(B) normalan izgled jajnika, oligoanovulacija i hiperandrogenizam
(C) policistični jajnici s normalnom rutinom menstruacije i hiperandrogenizam
(D) policistični jajnici, oligoanovulacija, bez hiperandrogenizam
Jedan od čestih simptoma PCOS-a jest anovulacija (izostanak ovulacije) ili oligovulacija (neredovita ovulacija). Osim toga, sindrom može uzrokovati hiperandrogenizam, odnosno pojavu niza „muških“ simptoma. Oni uključuju nakupljanje viška kilograma i abdominalnog potkožnog masnog tkiva, hirzutizam (dlakavost tijela i lica), alopeciju (gubitak kose), dubok glas, seboreju i akne. Osim morfoloških značajki, javljaju se i promjene u metaboličkom profilu, a samo neke od njih su hiperinzulinemija, hipertenzija, dislipidemija i kardiovaskularni problemi.
Žene s PCOS nerijetko imaju veliku želju za slatkim, učestalo mokre, umorne su, imaju česte promjene raspoloženja, anksioznost i u nekim slučajevima epizode depresije. Također, mogu se javljati i bolovi u zdjelici, mučnine, problemi s mokrenjem te zatvor.
Iako PCOS nije izlječiva bolest, postoje određene metode kojima se stanje može kontrolirati, a ujedno i pomoći ženama koje imaju problema sa začećem. Takve su metode uglavnom usmjerene na normalizaciju funkcije jajnika, regulaciju menstrualnih ciklusa, poticanje ovulacije te kontroliranje inzulinske rezistencije i hiperandrogenizma. To obuhvaća uzimanje oralnih kontracepcijskih pilula te laparaskopsko bušenje jajnika. Međutim, ključna je i promjena prehrane te stila života.
Od farmakoloških intervencija, najčešće se koriste antiandrogeni, lijekovi za snižavanje inzulina te kombinacija estrogena i progestina kao oralnih kontracepcijskih sredstava. Nažalost, takvo liječenje nerijetko uzrokuje razne nuspojave poput gastrointestinalnih problema, debljanja i neredovitih menstruacija. Stoga su mnoga novija istraživanja i metode liječenja usmjerene na ljekovite biljke kao alternativu za liječenje PCOS-a, ali i mnogih drugih bolesti.
Konzumacijom određenih ljekovitih biljaka može se utjecati na razinu hormona i hormonalni disbalans u organizmu, a neke od njih su grozdasta šparoga, komorač, sveti bosiljak, konopljika i maca.
Maca (Lepidium Peruvianum Chacon) je peruanska adaptogena biljka iz obitelji Brassicaceae. U medicini se koristi kao biljni lijek za ublažavanje simptoma menopauze, a djeluje i kao prirodni balansator hormona i stimulator endokrinog sustava bez neželjenih nuspojava.
Dakle, maca ima mnoge pozitivne učinke na organizam, a jedan od važnijih jest taj da se smatra hormonalnim regulatorom jer podupire endokrini sustav i balansira hormone. Za razliku od npr. hormonske nadomjesne terapije, ona pruža potpuno drugačiji i siguran pristup hormonima. Ova ljekovita biljka potiče organizam i endokrini sustav na proizvodnju vlastitih hormona, i to u pravilnom međusobnom omjeru. Ono što je ključno – djeluje na način da u tijelu pokušava riješiti korijen problema, a ne samo simptome.
Regulatorni učinci mace posljedica su djelovanja molekula macamida koji se aktiviraju sušenjem i termičkom obradom korijena mace, a djeluju na os hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA). Poboljšavajući komunikaciju upravo između osi HPA te ženskih reproduktivnih žlijezda i organa, maca regulira i uravnotežuje hormone.
BIOANDINA® u ponudi ima termički obrađenu macu, a ženama nudi sljedeći izbor:
Premium Mix Maca sadrži tri vrste mace (žutu, crvenu i crnu), dok Crvena aktivirana Maca, kako i sam naziv može dati naslutiti, sadrži isključivo crveni fenotip mace. Međutim, Crvena je aktivirana Maca (kapsule) dodatno obogaćena vitaminima B6 i B12 koji doprinose normalnoj funkciji hormonske aktivnosti, normalnoj funkciji živčanog sustava, normalnoj funkciji imunološkog sustava, normalnoj psihološkoj funkciji te smanjenju umora i iscrpljenosti.
Azziz R, Carmina E, Chen Z, Dunaif A, Laven JS, Legro RS, Lizneva D, Natterson-Horowitz B, Teede HJ, Yildiz BO (2016) Polycystic ovary syndrome. Nat. Rev. Dis. Primers 2(1), 1-18.
Badawy A i Elnashar A (2011) Treatment options for polycystic ovary syndrome. Int. J. Women’s Health 3, 25-35.
Khan MJ, Ullah A, Basit S (2019) Genetic basis of polycystic ovary syndrome (PCOS): current perspectives. Appl. Clin. Genet. 12, 249-260.
Ley BM (2003) Maca!: Adaptogen and Hormonal Regulator. Bl Publications, str. 15-27.
Pachiappan S, Matheswaran S, Saravanan PP, Muthusamy G (2017) Medicinal plants for polycystic ovary syndrome: A review of phytomedicine research. Int. J. Herb. Med. 5(2), 78-80.
Patel S (2018) Polycystic ovary syndrome (PCOS), an inflammatory, systemic, lifestyle endocrinopathy. J. Steroid Biochem. Mol. Biol. 182, 27-36.
Rosenfield RL i Ehrmann DA (2016) The pathogenesis of polycystic ovary syndrome (PCOS): the hypothesis of PCOS as functional ovarian hyperandrogenism revisited. Endocr. Rev. 37(5), 467-520.
