Često slušamo kako vitamine trebamo unositi u dovoljnim količinama te kako su oni dobri za naše zdravlje. U tom kontekstu se često spominju i vitamini B kompleksa, kojih postoji čak 8, a svaki od njih ima različitu funkciju u našem organizmu. Više o tome koji su, gdje se nalaze te kako mogu unaprijediti naše zdravlje i prevenirati različite bolesti, pročitajte u našem novom blogu!
Nema sumnje da većina ljudi vitamine povezuje s pozitivnim učinkom na zdravlje, no znamo li uopće što oni jesu? Vitaminima se nazivaju tvari koje se u tijelu ne mogu sintetizirati u dovoljnim količinama (iznimka vitamin D koji se u našem tijelu može sintetizirati izlaganjem suncu), nego ih u organizam moramo unositi pomoću hrane ili suplemenata. Vitamine također nazivamo i mikronutrijentima jer ih je potrebno unositi u malim količinama (u mikrogramima i miligramima).
Zanimljivo je kako je naziv „vitamin“ nastao od dvije riječi, a to su „vita“ (lat. život) i „amin“, dakle, „vitamin“ bi u prijevodu značio „amin života“. Taj naziv je davne 1912. godine osmislio poljski biokemičar Kazimir Funk dok se još mislilo da su svi vitamini po kemijskoj strukturi amini (danas znamo da nije tako).
Za razliku od makronutrijenata (ugljikohidrati, proteini i masti), vitamini svojim raspadanjem ne oslobađaju energiju, stoga ne doprinose našem ukupnom energetskom unosu, no važni su kao kofaktori za stvaranje energije, sintezu neurotransmitera te mnoge druge biokemijske funkcije našeg tijela.
Danas poznajemo 13 različitih vitamina, od kojih je 4 vitamina topljivih u mastima (vitamini D, E, K i A) te 9 vitamina topljivih u vodi (vitamini B kompleksa i vitamin C).
Kao što smo već i napisali, postoji 8 vitamina B kompleksa. U tu skupinu ubrajamo: tiamin, riboflavin, niacin, pantotensku kiselinu, vitamin B6, biotin, folnu kiselinu te vitamin B12. Svaki od ovih vitamina ima jedinstvenu kemijsku strukturu, pa tako i svoje jedinstveno djelovanje. S obzirom da se djelovanje pojedinog vitamina B skupine često isprepliće s drugim vitaminima B skupine, poželjno ih je u organizam unositi u kombinaciji sa drugim vitaminima B skupine, bilo hranom ili dodacima prehrani.
Vitamini B skupine su nam neophodni u procesu stvaranja energije, za metabolizam makronutrijenata (ugljikohidrata, masti i proteina), pravilan rad probavnog sustava, prijenos živčanih impulsa, stvaranje krvnih stanica, pravilan rad imunološkog sustava, za zdravlje kože i kose…
Najbolji prehrambeni izvori vitamina B kompleksa uključuju cjelovite žitarice, rižu, mlijeko, meso, jaja, ribu, zeleno lisnato povrće te voće. Iako je unos ovih vitamina moguće u dovoljnim količinama unijeti i hranom, neke bolesti i stanja se povezuju s njihovim deficitom. Osim toga, na unos vitamina B skupine posebnu pozornost trebaju obratiti starije osobe, sportaši, osobe koje su izložene velikim količinama stresa, osobe koje uzimaju oralne kontraceptive, kao i osobe koje su izložene dugotrajnim infekcijama.
Poznato je kako svi vitamini osim folne kiseline utječu na minimalno jedan (a često i više) koraka u ciklusu proizvodnje energije unutar naših stanica. Stoga je potrebno osigurati sve vitamine B kompleksa u dovoljnim količinama kako bi sustavi za proizvodnju energije u našem tijelu mogli adekvatno funkcionirati, a nedostatak bilo kojeg od navedenih vitamina će ograničiti proces proizvodnje energije te imati metaboličke i zdravstvene posljedice. Nedostatak vitamina B kompleksa tako može dovesti do povećanog umora i nedostatka energije, kako tjelesnog, tako i mentalnog.
Vitamini B skupine su bitni kod za zdravlje mozga tako što sudjeluju kao kofaktori brojnih reakcija kojima se čuva zdravlje moždanih membrana i ovojnica, živčanih stanica i neurotransmitera. Poznato je kako je visoka razina homocisteina povezana s razvojem demencije i Alzheimerove bolesti, a smatra se kako je visoka razina homocisteina povezana s nedostatkom 3 vitamina B skupine: folne kiseline, vitamina B6 i vitamina B12. Visoka razina homocisteina dovodi do oksidativnog stresa, oštećenja DNA, inhibicije reakcija metilacije te disregulacije mehanizama popravka DNA, a to dovodi propadanja moždanog tkiva te lošije cerebrovaskularne cirkulacije. U našem organizmu, homocistein nastaje iz aminokiseline metionina. Homocistein se u organizmu može pretvoriti u bezopasne spojeve samo ako su prisutni koenzimi ili tvari koje olakšavaju i ubrzavaju te reakcije, a za to su zaslužni upravo vitamini B skupine, maloprije spomenuti vitamini B6 i B12 te folna kiselina.
Kao što smo već spomenuli, manjak nekih vitamina B kompleksa je povezan sa povišenom razinom homocisteina, a upravo homocistein se smatra jednim od rizičnih čimbenika za razvoj bolesti srca i krvnih žila. S obzirom da su bolesti kardiovaskularnog sustava jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta, bitno je pravilnom prehranom ili suplementacijom osigurati organizmu adekvatnu količinu vitamina B kompleksa.
Vitamini B skupine djeluju kao kofaktori u ciklusu folata i metionina te utječu stvaranje i regulaciju dopaminergičkih i serotonergičnih neurotransmitera, stoga se smatra kako vitamini B skupine uvelike mogu utjecati na naše raspoloženje. Neke studije su to i potvrdile te došle do zaključka kako suplementacija vitaminima B skupine djeluje na smanjenje stresa i poboljšanje raspoloženja u osoba s manjkom pojedinih vitamina B skupine, ali i u zdravih osoba bez manjka.
Crijevna mikrobiota je vrlo bitan faktor našeg zdravlja s obzirom da ima brojne uloge u našem organizmu (sudjeluju u probavi, sprječavaju prolazak štetnih mikroorganizama, kontroliraju količinu i kvalitetu crijevnih plinova, sudjeluju u proizvodnji i razgradnji vitamina K i vitamina B skupine…). S druge strane, vitamini B skupine imaju nekoliko važnih uloga u zdravlju crijevne mikrobiote. Djeluju kao hranjive tvari za domaćina i njegovu mikrobiotu, utječu na regulaciju aktivnosti imunoloških stanica, utječu na preživljavanje određenih vrsta bakterija, suprimiraju kolonizacije patogenih bakterija te djeluju kao modulatori kolitisa. Sve te funkcije poboljšavaju stanje naše crijevne mikrobiote, koja zatim na različite načine pozitivno djeluje na naše zdravlje.
S obzirom da su vitamini B kompleksa bitan faktor našeg zdravlja, bitni za energiju, kognitivnu funkciju i dobro raspoloženje, novi Bioandina proizvod – B-Dynamic u svojoj formulaciji sadrži čak 7 vitamina B skupine. Osim toga, B-Dynamic sadrži 3 biljna ekstrakta: crnu macu i guaranu, koji djeluju kao prirodni stimulansi i sredstva za povećanje energije, kao i za poboljšanje koncentracije, što je iznimno bitno svima nama koji živimo ubrzanim životom punim obaveza. Uz to sadrži i ekstrakt ploda camu camua, najboljeg prirodnog izvora vitamina C. Sadrži i vitamin D, čiji je unos posebno bitan u nadolazećem periodu u kojem će sunčevih zraka biti sve manje. Dodana su i 2 minerala: željezo, koje je iznimno bitno za prijenos kisika u našem organizmu, ali i krom koji doprinosi održavanju normalne razine glukoze u krvi. Cijela formulacije je zaokružena dodatkom L-Citrulina, aminokiselina koja utječe na proširenje krvnih žila te na taj način ima brojne zdravstvene dobrobiti.
Amanda Gaši, mag. nutr.
Literatura:
Hanna, M., Jaqua, E., Nguyen, V., Clay, J. (2022) B Vitamins: Functions and Uses in Medicine. The Permanente journal. 26(2). 89-97.
Kennedy D.O. (2016). B Vitamins and the Brain: Mechanisms, Dose and Efficacy–A Review. Nutrients. 8(2). 68.
McNulty, H., Pentieva, K., Hoey, L., Ward, M. (2008) Homocysteine, B-vitamins and CVD. Proceedings of the Nutrition Society. 67(2). 232-237
Tardy, A.L., Pouteau, E., Marquez, D., Yilmaz, C., Scholey, A. (2020). Vitamins and Minerals for Energy, Fatigue and Cognition: A Narrative Review of the Biochemical and Clinical Evidence. Nutrients. 12(1). 228
Young, L.M., Pipingas, A., White, D.J., Gauci, S., Scholey, A. (2019). A Systematic Review and Meta-Analysis of B Vitamin Supplementation on Depressive Symptoms, Anxiety, and Stress: Effects on Healthy and ‘At-Risk’ Individuals. Nutrients. 11(9). 2232.
Uebanso, T., Shimohata, T., Mawatari, K., Takahashi, A. (2020). Functional Roles of B-Vitamins in the Gut and Gut Microbiome. Molecular nutrition & food research. 64(18). e2000426
